Privatno Učilište APIS iz Velike Gorice već 7. godinu organizira pčelarsku školu, bolje reći osposobljavanje za zvanje Pčelar. Po završetku osposobljavanja, dobivate uvjerenje koje možete upisati u radnu knjižicu. Upisi su u tijeku, a predavanja teoretskog dijela počinju 9.01.2012. Svi zainteresirani mogu se javiti u Učilište ili na broj mobitela 098 383 306 gdje će dobiti sve potrebne informacije iz prve ruke.
Posts by admin:
Mjere potpora u pčelarstvu u 2012. godini
Pčelarsko Društvo Zagreb organizira i poziva sve pčelare 1.12. 2011. u 18 sati na adresi Kaptol 27. Predavanje će održati predsjednik HPS-a Martin Kranjec i voditelj potpora Saša Petrić, molimo pčelare Grada Zagreba i sve članove Zagrebačkog Pčelarskog Saveza da se odazovu u što većem broju.
Obavjest o novim predavanjima
Obavještavamo članove i sve zainteresirane da je raspored predavanja dopunjen sa novim predavačima.
Putovanje na sajam “dalmatina”
I ove godine organiziramo posjetu pčelarskom sajmu Dalmatina, koji se održava od 19 i 20 studenog u hotelu Zagreb u Splitu (Duilovo). Molimo sve zainteresirane da se jave, kako bi mogli što ranije rezervirati hotel, a cijena punog pansiona je 320 kn po osobi, a prijevoz će se platiti iz blagajne društva. Samo za informaciju da će predavanja biti izuzetno interesantna , sa domaćim i stranim predavačima.
Obavijest – novi raspored predavanja
Dragi pčelari, stigao nam je i novi raspored predavanja za sezonu 2011./2012., a možete ga pogledati ovdje. Prvo će se predavanje održati već ove subote, pa vas pozivamo da nam se pridružite!
Da se ne zaboravi – žlijezde
Pčelinji proizvodi
Moderni pristup pčelarstvu podrazumijeva ne samo prikupljanje meda kao osnovnog proizvoda, već i propolisa, voska, peludi, matične mliječi i eventualno otrova iz žalčanog aparata. Pri tom moramo imati na umu da je pčelinji organizam sofisticirani živi mehanizam, koji je u stanju sam proizvesti dio hrane (mliječ), materijal za nastambu (vosak) i samoobranu (otrov). Ove tri komponente proizvodi su žlijezda, dok su med (nektar), pelud i propolis biljni materijali koje će pčela fizikalno i kemijski donekle promijeniti.
Žlijezde vezane za prednje crijevo
Prednje crijevo je dio probavnog sustava od ždrijela do kraja mednog mjehura i međucrijeva. U probavnu cijev ulijevaju se tri žlijezde: PREDNJEČELJUSNA, MLIJEČNA (ŽDRIJELNA) I SLINOVNICA.
PREDNJEČELJUSNA ŽLIJEZDA (glandula mandibularis) se nalazi na bazi prednjih čeljusti i najrazvijenija je kod matica. Prema starijim izvorima sekret te žlijezde ima ulogu u probavi, miješa se sa sakupljenim propolisom i otapa ga, miješa se sa voskom i služi za otapanje zrnaca peludi i kokona kad mlada pčela izlazi iz saća. Interesantno je da ta žlijezda kod matice stvara feromon koji privlači trutove na sparivalištima, a pri rojenju okuplja radilice. I radilice iz tih žlijezda izlučuju feromone koji imaju ulogu alarmiranja.
MLIJEČNA ŽLIJEZDA (glandula pharingealis) je najrazvijenija kod radilica od 6 do 10 dana starosti i kasnije se polako intenzitet izlučivanja mliječi smanjuje. Kod zimskih pčela funkcija ove žlijezde mora biti očuvana jer kako nakon zimovanja nema mladih pčela zimske pčele nastavljaju hraniti leglo i maticu u proljeće. Mliječ je sekret bogat vitaminima i bjelančevinama i drugim vrijednim spojevima i kao takav nezamjenjiv u pčelinjoj ishrani i interesantan dodatak ljudskoj prehrani.
ŽLIJEZDA SLINOVNICA (glandula labialis) se sastoji od prsne i tjemene žlijezde. Sekret ovih žlijezda sadrži enzime koji razgrađuju proteine i ugljikohidrate te imaju ulogu pri podmazivanju usnog aparata. Uz pomoć enzima koji razgrađuju ugljikohidrate, te uz smanjenje udjela vode (ventiliranje), pčele nektar mogu konzervirati i pretvoriti u zimnicu - med. Reakcija sekreta je blago alkalična (pH>7). Tjemeni dio žlijezde luči predivo za kokon kad ispružena ličinka prelazi u stadij kukuljice.
Autor: Ivan Tucaković
Kako sam počeo pčelariti
Vraćajući se unatrag pedeset i više godina, u moje predškolske dane, promatrao sam susjeda Juru kako radi neke čudne stvari oko nekih slamnatih "kutija", iz kojih su izlazile neke "muhe", kojih smo se svi bojali jer su jako grizle kada im se približimo. Najviše mi je ostalo u sjećanju kako on rukama uzima kravlju balegu i njom premazuje te čudne kutije. Te kutije su stajale na zidu drvene kuće, na nekoj polici, a bile su natkrivene starim crijepovima. Na jesen su te "muhe" tjerali iz tih kutija, a kasnije sam saznao da su to košnice pletare, a "muhe" su bile rojevi pčela.
Na jedan štap su zavezali stare krpe, zapalili ih, stavili ispred košnica, te tako dimili pčele, koje su padale iz pletara. Naš Jura je rekao da "duši" pčele, kako bi mogao uzeti med sa saćem iz pletare. Nama djeci bi davao po komadić saća da žvaćemo, a ja sam se uvijek sjetio njegovih ruku zamazanih kravljom balegom. Na kraju je okus meda uvijek prevladao sliku premazivanja košnice, te sam med na kraju s užitkom pojeo. Te slike su mi još uvijek pred očima, ali sam sretan što jedemo med iz čistih košnica i ne "dušimo" pčele.
Jedne godine, dok sam radio oko kuće, spustio se roj pčela na živicu preko puta moje kuće. Zvao me susjed da pogledamo što napraviti sa tim rojem, mada obojica o tome nismo imali pojma. Ja sam se brzo snašao tako što sam otrčao kod susjede, koja je još imala košnice na zidu. Kada je "otišao" Jura, otišle su i pčele, jer se nitko drugi više nije time bavio. Posudio sam jednu pletaru, postavio je iznad roja i sjetio se tehnike pokojnog Jure. Stavio sam krpu na kolac, zapalio je i lagano dimio ispod pčela. Pčele su se počele povlačiti u pletaru, ali mome veselju je brzo došao kraj, jer su pčele počele izlaziti van. Tada sam primijenio susjedovu tehniku i lupao po staroj motiki čekićem. Time sam pčele uspio zaustaviti da ne odlete. Tada mi je susjeda rekla da pletaru iznutra natrljam nekim dračem koji se zove "vratić", a kojega je bilo u izobilju. Nakon toga postupka pčele sam uspio spremiti u pletaru.
Poslije toga počeo sam izrađivati nastavke i okvire i tako sam krenuo u pčelarstvo, iz ljubavi prema tim divnim stvorenjima koje zovu pčele. Kao i u svakom poslu bilo je tu puno uspona i padova, jer se zbog zaposlenosti, a i zdravstvenih problema, nisam uvijek uspio posvetiti pčelama koliko je trebalo. Sada se sve polako stabiliziralo te uživam u tom prekrasnom hobiju. Najviše sam bio razočaran nabavkom matica u trgovinama pčelarskom opremom ili kod nekih poznatih pčelara. Od kada se naš kolega, gospodin Križ Josip, počeo baviti uzgojem i selekcijom matica, matice nabavljam od njega. Kako ja ne selim pčele, primjećujem da postižu bolji unos meda, a i same pčele su mirne i krupnije.
Autor: Nikola Rustan