Svi zainteresirani članovi PD "LIPA"  ŽPD "MAJA" i ostalih pčelarskih udruga članica Zagrebačkog Pčelarskog Saveza  mogu se javiti gospodinu Ivanu Tucakoviću ili doći u privatno učilište APIS u Veliku Goricu u subotu 25.02. 2012. u 10 sati. Tamo će se obaviti testiranje i odabir kandidata za daljnje školovanje za senzoričare meda. Sve daljnje informacije možete dobiti od Ivana Tucakovića  ili Darija Frangena.

Pčelari PD "LIPA" i UP Vrbovec kreću na put u subotu ispred poljpoprivredne škole u Dubravi u 03,00 sati i u Vrbovcu sa parkirališta hotela Bunčić u 03,30 sati. Sva mjesta u autobusu su popunjena. Nadmo se da čemo i ovaj puta vidjeti nešto novo, a isto tako i nešto naučiti. Vodstvo PD "Lipa" će potpisati i povelju o suradnji sa Društvom Pčelara iz Beograda.

Poštovane pčelarke i pčelari članovi PD"Lipa" obavještavamo vas da će godišnja izvještajna skupština našeg društva biti održana dana 15.02.2012 (srijeda) u 18 sati u prostorijama mjesne samouprave Središte u Dubravi. Očekujemo vaš dolazak.

Predavanja idu dalje ! U srijedu 1.02. 2012. u 19 sati u Međugorskoj 55 u Dubravi. Predavać će biti profesionalni pčelar i uzgajivač matica Josip Križ , Ovim putem pozivamo save pčelarke i pčelare kao i građane koje interesiraju ove tema da dođu, poslušaju i naravno nešto novo nauće.

NAJAVA (9.1.2012.): PD ZAGREB ORGANIZIRA TRIBINU "PČELINJI PROIZVODI U OČUVANJU ZDRAVLJA"

Ne propustite poslušati predavanje prim. dr. sc. Josipa Lončara, dr. med. - "Pčelinji proizvodi u očuvanju zdravlja", koje će se u organizaciji pčelarskog društva "Zagreb" održati  12. siječnja u dvorani "Tribina grada Zagreba" (Kaptol 27), s početkom u 18 sati.

Kako već cijelu jesen i zimu traju edukativna predavanja i tribine koje organiziraju PD "Lipa" i ŽPD " Maja" , kako za svoje članstvo tako i za članove drugih pčelarskih društava i građana koji su zainteresirani. Obavještavamo sve zainteresirane pčelarke i pčelare i sve građane koji žele prisustvovati ovom izvanrednom predavanju pod naslovom Prevencija gubitaka pčelinjih zajednica. Predavanje će se održati 21.01. 2012.s početkom u  10 sati, u Zagrebačkoj Dubravi u dječjekazalište Dubrava, Cerska ul. br.1 . Pzivaju se sve pčelarske udruge, grada Zagreba i županije Zagrebačke da se odazovu i čuju najnovija saznjanja iz Europe i sijeta. Predavanje će održati Dr. Violeta Santrać- Veterinarski institut iz Banja Luke. Ovo predavanje organiziramo u sklopu naših planova, programa i projkata. Nadamo se da će nam i ovo predavanje pomoći kod smanjenja zimskih i ostalih gubitaka pčela, očekujemo veliki odaziv.

PROLJETNI RAZVOJ PČELINJE ZAJEDNICE U FARRAROVOJ KOŠNICI

Nije dobro prerano poticati pčelinju zajednicu na razvoj. Zbog čega? Matica počinje polagati ,jaja, a kada jako zahladi, pčele ne napuštaju leglo, a potrošile su puno hrane hraneći ličinke. Bez obzira koliko meda ima u košnici, ako samo nekoliko dana temperatura padne ispod 5 C, pčele tada više nisu u kontaktu sa hranom i zajednica propada od gladi. Ovdje moram naglasiti da je to naročito jako opasno kod farrarove košnice. Zašto? Odgovor je, pčele nikada ne napuštaju leglo pa makar to bilo i stotinjak  zaleženih  ćelija. Pčele se povuku prema leglu radi grijanja, a samim time se i izgubi kontakt sa hranom odnosno sa medom i nakon nekoliko dana dolazi do umiranja cijele zajednice, ako niske temperature potraju 5-6 dana. Pojavom prvih cvjetova lijeske, visibabe, drijena i drugih biljaka koje rano cvatu,matica počinje intenzivno polagati jaja i tada se u zajednici događaju značajne promjene u podjeli rada. To je najbolje vidljivo u fararrovoj košnici, jer su niski okviri i vidljiva je svaka i najmanja promjena kako napretka, tako i drugih nepredviđenih situacija. Kada je zima već pri kraju i počinje se nazirati proljeće, u prirodi se pojavi mnoštvo cvjetova biljaka koje daju pelud i nektar na nešto nižim temperaturama, a od tih treba istaknuti prije svega vrbu ivu i sve ostale vrbe. Ako je pčelinja zajednica zdrava i uspješno je prezimila, ona je približno iste veličine kakva je bila kada smo je uzimili. Ako su zalihe meda 7-8 kg i k tome još dobro raspoređenog , mlada i zdrava matica će svakim danom sve više polagati jaja, prosječno 800-1000 i više. Zimske pčele će postupno biti zamijenjene mladim pčelama i zajednice svakim danom biti sve brojnije. To ćemo vidjeti tako da lagano odvojimo gornje nastavke i vidimo da su se pčele počele same polako spuštati u donje nastavke gdje je prazno saće. To je još jedna velika prednost farrarove košnice. Zašto? Jednostavno radi niskog okvira mlada i zdrava matica brzo zanese takove okvire i na taj način zajednica zauzima prazan prostor bez intervencije čovjeka što nije uvijek slučaj u drugim tipovima košnica. Nije na odmet, ako imamo okvira sa poklopljenim medom da ih stavimo u donje prazne nastavke  u koliko nam to vrijeme dopusti. Na ovaj način ćemo još više stimulirati maticu na polaganje jaja. Ako nemamo takvih okvira, a nema niti paše, moramo pčele stimulativno prihranjivati pogačama. Ne smijemo si dozvoliti da nam matice prekinu zalijeganje jer je vrijeme intenzivnog razvoja pčelinje zajednice, a naročito u farrarovoj košnici. Moramo biti jako oprezni da nam zajednica ne padne u rojevni nagon jer već je tu i cvatnja voćaka,  upravo je to vrijeme kada se jake zajednice moraju proširiti. Od uvijek je poznato da pčele najbolje i najljepše grade saće upravo za vrijeme voćne paše i to moramo iskoristiti.

KADA I KAKO PROŠIRITI FARRAROVU KOŠNICU?

Sada kada u košnici imamo jako puno mladih pčela,a zimskih pčela gotovo da i nema, a unosi peludi  i nektara su sve veći i u košnici ima puno legla svih uzrasnih  struktura. Dobro znamo da voštane žlijezde najviše izlučuju vosak kod pčela starosti od 5-8 dana. Što nam je tada činiti? Upravo je to vrijeme za dodavanje satnih osnova,jer to je najbolje vrijeme za gradnju saća. U farrarovoj košnici je to napraviti vrlo jednostavno, dodajemo cijeli nastavak između dva nastavka sa leglom s tim da u taj nastavak u sredinu stavljamo jedan okvir poklopljenog legla. Nije važno iz kojeg nastavka već je važnije da leglo bude povezano, bolje reći da ne bude presječeno. Kada to napravimo moramo dobro paziti da ne dođe do prestanka unosa,ako i dođe tog trenutka moramo intervenirati sa pogačom kako ne bi došlo do zastoja u gradnji i naravno do prestanka nešenja matice. Ovakvo proširivanje možemo napraviti samo kod zajednica koje imaju legla u sva tri farrarova nastavka i budimo sigurni da smo na neko vrijeme odložili rojevni nagon, a s time i samo rojenje. Samo sprijčavanje rojenja je puno lakše nego u bilo kojem drugom tipu košnica, jer nije toliko bitno samo dodavanje satnih osnova koliko je bitno na vrijeme zarotirati nastavke i na taj način još stvoriti praznog prostora da matica ima gdje zalijegati, a pčele prenositi med i na taj način dodatno zapošljavamo veliki broj mladih pčela. Iako razvoj bude jako buran, ako se pčelar koji pčelari sa farrarovom košnicom imalo potrudi imat će izuzetno jake zajednice za glavnu pašu koje ni tada neće imati gotovo nikakav nagon za rojenje, uvijek bude izuzetaka ali oni ne čine pravilo. Moram naglasiti da je vrlo bitno i to uvijek imati mlade i zdrave matice bez obzira kojim tipom košnice se pčelari. Ovdje se mora reći da se matica mijenja svake godine jer se matice isforsiraju i iduće proljeće ne kreću kako treba ili jednostavno zaostaju u razvoju.

KAKAV JE ZAPRAVO RAZVOJ U FARRAROVOJ KOŠNICI?

Kao što sam već mnogo puta spomenu, kako nije važan tip košnice kojim pčelarimo, već je najvažnije kakvu zajednicu imamo u toj košnici. Ponovno moram reći što je napisao i izrekao prvi učitelj pčelarstva u svijetu Anton Janša i to prije 250 godina kako je idealna visina saća u košnici 13-18 cm. Tvrdim da je to točno, ako pogledamo samo tradicionalne Slovenske košnice Kranjiče, to nam sve govori. Znači da je u farrarovoj košnici, u određenim uvjetima proljetni razvoj jako buran što pčelara obvezuje da sve na vrijeme odradi. Farrarova košnica nije za vikend pčelare, već isključivo za one koji mogu i hoće sve napraviti kada to pčela zahtijeva, jer i najmanje zakašnjenje bude kažnjeno. Ovdje moram jasno reći da je farrarova košnica, košnica mašte svakoga pčelara koji imalo poznaje biologiju i fiziologiju pčela, a isto tako i botaniku medonosnog bilja tamo gdje pčelari.

KAKO PRIJEČI SA TIPA LR NA TIP FARRAR KOŠNICE ?

Više puta sam slušao pčelare kako komentiraju prelazak sa jednog tipa na drugi tip košnice i kako je to jako lagano. Međutim, kada  se krene to raditi u praksi ispostavi se da to i nije tako lako kako se u teoriji misli i prikazuje. Mnogi su se razočarali i vratili na prvobitno stanje, jer nisu imali strpljenja ili su radili naopako i na pamet ili po nečijoj teoriji koju niti sam taj teoretičar nikada i nigdje nije isprobao ili još manje pokušao. Nedavno sam slušao negdje kako jedan novopečeni pčelar sa farrarovim košnicama govori kako  na malom prostoru drži 50 dvomatičnih super zajednica u svakoj ima 200 tisuća pčela i vrca 200 kg  godišnji prosjek po zajednici i još sve to stacionarno. Ovo da nije neozbiljno bilo bi jako smiješno, a kad nije ni smiješno onda je tužno i žalosno. Vratimo se kako prijeći sa tipa LR na tip Farrar košnice. Nastojat ću to opisati što jasnije i jednostavnije iako sam se sa pčelama nadmudrivao cijele tri sezone u jednom kontejneru, a u drugom sam prešao samo u jednoj sezoni. Najprije sam i sam poslušao razne teorije i na kraju sam ipak morao sam napraviti svoju tehnologiju i naravno, uspio. Prvo kako sam već i rekao bilo je nadmudrivanje i mučenje. Kako sam to radio? Nadmudrivanje i mučenje neću opisivati već samo kako je meni bilo najlakše i najbrže prijeći iz jednog tipa na drugi. U LR košnici, kada je krenula repica , dignuto je sve poklopljeno leglo u drugi i treći nastavak,znači u plodištu je ostalo sve nepoklopljeno leglo i matica. Na plodište sam stavio farrarov nastavak i na njega matičnu rešetku i zatvorio leto na rešetki. Nakon osam dana pregledao sam sve nastavke iznad matične rešetke i porušio sve povučene matičnjake i otvorio leto da  trutovi mogu izlijetati. Sve osnove su bile izgrađene prije bagremove paše, tako da sam prije samog početka bagrema dodao novi farrarov nastavak na isto mjesto prethodnog ,  a izgrađeni sam stavio iznad matične rešetke. Što je ovdje bilo vrlo interesantno, niti jedan ili u postotcima rečeno svega 5% je bilo zaleženih  farrarovih okvira svi su bili puni meda, a kasnije i peludi. Moram naglasiti, ako na paši repice ili bilo koje druge proljetne paše dođe do nekoliko kišnih ili hladnih dana tog trenutka moramo reagirati i poticajno  prihranjivati i to pogačama, a ako je to manji broj košnica može i sirupom barem 1l u omjeru 1:1 svako večer kako ne bi došlo do zastoja u gradnji saća. Kada je završila bagremova paša jedan LR nastavak sam maknuo i saće pretopio, a pčele preselio na kestenovu pašu. Tada sam farrarov nastavak koji je bio ispod matične rešetke spustio na podnicu, na njega stavio drugi farrarov nastavak sa satnom osnovom, a plodište koje je u bilo u LR nastavku  stavio iznad matične rešetke. U tom farrarovom nastavku koji je sada na podnici bilo je nešto legla, tako da sam iz plodišnog nastavka LR-a stresao sve pčele ispod matične rešetke zajedno sa maticom. Kada je to sve obavljeno okrenuo sam matičnu rešetku kako matice ne bi prešla nazad u LR nastavak po vanjskoj stjenci jer mi se je i to događalo. Nakon nekoliko dana ovaj Farrarov nastavak bio je potpuno izgrađen  i zanešen i to toliko pravilno bez i jedne trutovske ćelije. Nakon kestenove paše preselio sam na livadu i naravno došla je i jesen, tada sam imao pčele u tri Farrarova nastavka  i jednom LR-u kojega sam maknuo i pčele uzimio u tri farrarova nastavka. Ovo je bilo jako puno posla, ali pitam se kada u pčelarstvu nema posla jer tko se i malo ozbiljno bavi pčelarstvom uvijek ima posla i dan od 24 sata bude kratak. Nadam se da sam pomogao svakom tko se jednog dana odluči napraviti ovo što sam ja napravio da to bude što jednostavnije i bezbolnije. Moram reći  i ovo da se prinosi meda nisu smanjili. U slučaju bilo kakvih nejasnoća biti ću na raspolaganju da sve i svakom pojasnim u najsitnije detalje, a ako netko želi samo filozofirati ili polemizirati neka se ne javlja.

Došlo je do promjene teme predavanja i predavača. Zbog velikih obveza predavanje o sakupljanju večih količina propolisa je otkazano. Predavač je trebao biti Vladimir Bilek iz Daruvara. Zamjensko predavanje će se održati 28. 12. 2011. na istome mjestu, a poćinje u 19 sati. Naslov predavanja je Pčelarenje bez gubitaka pčelinjih zajednica, a predavač je  profesionalni pčelar Dragutin Jureša iz Selnog (Krapinske Toplice)