Pčelarski radovi u Ožujku
Ožujak je mjesec između zime i proljeća. Temperature zraka znaju se popeti i iznad prosjeka pa znade biti dana kad sunce zagrije i do 20 C, ali isto tako se događa da u Ožujku i zapadne snijeg. U Ožujku znaju oborine biti češće nego u Veljači, ali isto tako dani su sve duži tako da tijekom mjeseca bude od 130-160 sunčanih sati a u južnim krajevima naše zemlje i više. Kao što znamo Ožujak je i prvi proljetni mjesec. Priroda se sve više budi, a s tim se pojavljuje i mnoštvo cvjetova biljaka koje daju pelud i nektar. Od tih biljaka treba napomenuti: lijesku, vrbu ivu, drijen, a kasnije i šljivu đanariku, kao i mnoge druge. U koliko vrijeme dopusti ove biljke pčelama daju obilje svježe peludi a neke i nektara, npr. Vrba iva. Ako je pčelinja zajednica uspješno prezimila, ona je sada iste jačine kakva je bila kada smo je uzimili. U koliko na zalihi ima dobro raspoređenog meda, mlada i zdrava matica dnevno će u prosjeku položiti 800-1000 jaja i neosjetno će doći do promjene zimskih pčela. Nije na odmet, ako ima poklopljenog meda u okvirima da ih svakih 5-6 dana nagrebemo viljuškom za odklapanje i stavimo pored legla. Na taj način ćemo stimulirati maticu da ne smanjuje zalijeganje. Ako mednih okvira nema, pčele treba stimulirati pogačama. Kako se pripremaju stimulirajuće pogače pisao sam u prošlim brojevima Hrvatske pčele. Iako su pčele još u klupku, aktivnost zajednice se povećava. Sve su veće potrebe za vodom, u koliko nisu postavljene pojilice to treba napraviti odmah, tim prije ako smo dodali pogaču. Leglo kod jačih zajednica zauzima 3-4 okvira, čije su površine cijelog okvira do vijenca sa medom. Na središnjim okvirima se vidi sve više mladih pčela, koje se polako uključuju u rad u unutrašnjosti košnice, kao kućne pčele. Oko legla pčele rade vijence sa razrijeđenim medom, koji je potreban za pripremu hrane ličinkama. Potrošnja meda je iz dana u dan sve veća, radi sve jačeg razvoja zajednica. Kad vrijeme dozvoli pčele sve više izlijeću kako bi donijele pelud, nektar, vodu, a mlade pčele rade svoje prve orijentacijske letove u toplim popodnevnim satima. U drugoj polovini mjeseca mogu se maknuti češljevi sa leta, koji su tamo da bi spriječili ulazak miševa, a pčele su sve aktivnije tako da je miševima i voluharicama ulazak u košnicu gotovo nemoguć. U Ožujku se obično može primijetiti tzv. ,, proljetno slabljenje,, zajednica, jer zimske pčele sve više odumiru, mladih još nema dovoljno da bi nadoknadile taj gubitak.
ŠTO PČELARI TREBAJU RADITI U OŽUJKU?
Ako prvi letimični proljetni pregled nije obavljen tijekom Veljače zbog hladnog vremena, ili nekog drugog razloga. Takav pregled mora se obaviti početkom Ožujka,kako bi se mogle poduzeti određene radnje ako budu potrebne. Zajednicama mora biti osigurana dovoljna količina hrane, u slučaju nedostatka pčelar mora intervenirati kako ne bi došlo do zastoja u sve burnijem razvoju. Slabije zajednice treba dobro utopliti, kako bi se i one što bolje razvijale, ali ako su toliko slabe da ne mogu dalje treba ih spojiti sa nekom jačom. Pri spajanju takovih zajednica posebnu pozornost treba posvetiti da nema vidljivih znakova neke od bolesti npr. nozemoze, ako postoji i najmanja sumnja takovu zajednicu je najbolje uništiti a sače pretopiti. Glavni ili osnovni proljetni pregled radi se u drugoj polovini Ožujka tj. Oko ,,Josipovog,, a sve ovo ovisi o vremenskim i klimatskim prilikama u mjestima gdje se nalazi zimovnik. Pošto takovi pregledi duže traju, treba ih obaviti kada je toplo vrijeme, a temperatura nije niža od 15 C-18 C tako da pčele lete, sakupljajući pelud i nektar sa biljaka koje u to vrijeme cvatu. Prije svega treba izvaditi utopljavajući materijal, kako bi se osušio za vrijeme pregleda. Ja osobno nikada ne radim bilo kakvo utopljavanje, jer se držim onog biološkog, da ni u prirodi u duplji drveta ili nekoj pukotini zida nitko ne utopljava pčele pa ne ću niti ja. Prilikom osnovnog pregleda treba točno utvrditi jačinu i zdravstveno stanje pčelinjih zajednica, količina legla i kvalitetu matice. Naročito moramo pripaziti,na količinu i kvalitetu hrane kako bi što bolje osigurali najpovoljnije uvjete za što bolji i brži razvoj pčelinje zajednice. Snagu zajednice ćemo ocijeniti po zaposjednutim ulicama sa pčelama kao i po broju okvira sa leglom kako poklopljenim i nepoklopljenim. Prema količini i izgledu legla ocijenit ćemo i kvalitetu matice. Pčelari koji se bave uzgojem matica, trebaju staviti okvir građevnjak u one zajednice koje su odabrane za trutare, kako bi na vrijeme imali dovoljan broj zrelih trutova za oplodnju matica. Oni pčelari koji pčelare sa AŽ košnicama ne moraju se previše žuriti i forsirati razvoj jer ionako će imati velikih problema sa spriječavanjem rojenja i samim rojenjem. Vrijeme je da se pripreme okviri i satna osnova, kako nas ne bi vrijeme pregazilo i kako ne bi morali raditi sve na brzinu kada za to dođe vrijeme. Na kraju ove priče ako je koja zajednica propala obavezno moramo tu košnicu dobro zatvoriti ili maknuti sa pčelinjaka. Kako savjeta nikad dosta, ponovit ću aktivirajte higijenske pojilice, dezinficirajte pčelinjak i pola zdravlja je tu. Kako i čime dezinficirati pčelinjak? Jednostavno, kupimo dezinfekcijsko sredstvo IZOSAN, uzmemo špricu za špricanje voćaka od 10L. Napunimo je vodom i u tu vodu stavimo dvije jušne žlice izosana,pošpricamo prostor ispred, ispod i iza košnica, kao i hodnik u kamionu ili kontejneru.