Posts by Josip Kriz:

ZAMOLBA GRAĐANIMA

Written on May 23rd, 2020 by
Categories: Uncategorized

Poštovani Građani grada Zagreba ! Molimo Vas da ne nazivate Kontakt ove stranice niti članove PD "LIPA" Zagreb u vezi odbjeglih rojeva pčela , gnijezda osa i stršljena , jer mi to ne radimo. Za slučajeve odbjeglih rojeva pčela i svega ostalog obratite se Gradskom uredu za poljoprivredu i Šumarsto grada Zagreba, Gđi. Vlasti Ranogajec i to radnim danom od 8.00 do 16,00 ili službi 112. Ta Gospođa sa svojim povjerenstvom odobrila je veliki novac jednoj udruzi (GPS) da uklanjaju ose , stršljene i odbjegle rojeve pčela molimo Vas dragi Građani da ju upitate gdje su ti njezini igrači.

SVIJETSKI DAN PČELA

Written on May 20th, 2020 by
Categories: Uncategorized

Čestitamo svim istinskim pčelarima 20. svibnja Svijetski Dan Pčela , kojega su proglasili Ujedinjeni Narodi na inicijativu pčelara i Republike Slovenije.

OBAVIJEST GRAĐANIMA U VEZI ODBJEGLIH ROJEVA PČELA U GRADU ZAGREBU

Written on May 19th, 2020 by
Categories: Uncategorized

Poštovani građani grada Zagreba , molimo vas da ne nazivate Kontakt sa službene stranice PD "LIPA" jer mi ne sudjelujemo u tom poslu. Postoji tzv. GPS (gradsko pčelarsko dežurstvo) koji su financirani od strane Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba da uklone takve rojeve pčela i to na Vaš poziv. Molimo Vas da zovete Vlastu Ranogajec iz Gradskog ureda jer upravo ta osoba je pogodovala i odobrila toj ekipi pozamašnu svotu novaca da to odrade za Vas. Nazovite tu gospođu i ona će Vas uputiti na te dežurne i oni vam moraju to napraviti potpuno besplatno. Hvala Vam na razumijevanju . UO PD "LIPA" Zagreb

ZAŠTO ODABIRANJE PČELINJIH ZAJEDNICA

Written on May 3rd, 2020 by
Categories: Uncategorized

                 

Kada pčelar pročita veliki broj literature najvjerojatnije si postavi pitanje: kakve ja to pčele uzgajam, a već tolike godine pčelarim? Odgovor se može dati u jednoj jedinoj rečenici, a on glasi: mi već duži niz godina uzgajamo niskoproduktivnu vrstu pčela, koja je zadržala samo boju nekada visokoproduktivne kranjske (sive) pčele, koju danas rijetko možemo vidjeti na pčelinjacima. Mi sigurno i dalje posjedujemo izvorne linije visokoproduktivnih pčela kranjske vrste, za što postoje i dokazi. Dokaz tome je sljedeći: s istim ili vrlo sličnim ukupnim mogućnostima kojima raspolaže naše pčelarstvo (mislim na regiju), uspoređujući ga s ostalim zemljama svijeta i šireg okruženja, samo svaka peta zajednica postiže petogodišnji svjetski prosjek. Iako za ovo postoje barem dva razloga, spomenut ćemo samo jedan na koji može utjecati svaki pčelar - uzgojem produktivnijih pčela.Razlog niske prosječne produktivnosti leži u velikim zimskim gubicima, slabom proljetnom razvoju i malom broju mladih pčela koje ulaze u zimu. Uzrok svemu ovome nisu samo zarazne bolesti pčela, američka gnjiloća, Nosema apis, Nosema ceranae, vapnenasto leglo, akutna paraliza pčela, a vektor svega je Varroa destructor. Do pojave ovih bolesti dolazi iz najmanje dva razloga. Najveći broj naših pčelara, u zaštiti pčela, uglavnom se oslanja na razna kemijska sredstva, vitamine, proteine i razne stimulatore koje često koriste u nekontroliranim količinama kao preventivna sredstva i ne samo to, već i sama prihrana šečerom nije u pravo vrijeme, nego se to radi stihijski i prekasno, a najnovije nebuloze što pčelari čine jesu nekakve ljekovite trave i razni macerati.Drugo, pčelarima nestaje snage kao i materijalnih sredstava da na propisan način, njima dobro poznat, rade uzgoj pčelinjih zajednica i da na vrijeme obave sve potrebne radove na pčelinjacima. U ovom tekstu nudim trajnija rješenja mnogih problema u stvaranju vrsta pčela koje će biti otpornije na zarazne bolesti, a samim time i puno produktivnije, dok se upotreba lijekova može smanjiti na minimum ako će se raditi na vrijeme . Na jednom od mojih predavanja o uzgoju i odabiranju matica i produktivnih pčelinjih zajednica, dugogodišnji pčelar mi je postavio pitanje - što mislim o rojevnim maticama i maticama iz prisilnih matičnjaka? Odgovor je glasio: ,,uzgoj rojevnih i prisilnih matica predstavlja najteži oblik anti-odabiranja." To je grubo, ali zato je nepobitna istina izrečena u jednoj rečenici. Međutim, u najmanje 90 % svih pčelinjih zajednica kojima raspolažu pčelari u RH i široj regiji nalaze se matice uzgojene putem prirodnog rojenja ili iz prisilnih matičnjaka. Upravo iz tih razloga onaj mali broj pčelinjih zajednica koji se uspije razviti, nije u stanju iskoristiti glavnu pašu jer njezinom pojavom dobivaju rojevni nagon, a na toj paši se i razvijaju,zašto? Upravo radi loših matica, prekasne nadopune zimnice, nedostatka peludi i izmučenosti zimskih pčela.Matice uzgojene tihom izmjenom bile bi najbolje kada bi sve bile porijeklom iz najproduktivnijih zajednica, ali to nije uvijek slučaj,a bude rijedak. Zato nam preostaje samo jedan način, a to je da putem odabiranja dođemo do matica visoke plodnosti, koje daju životno sposobno potomstvo. Od takvih se matica, putem presađivanja 8-10-satnih ličinki radi uzgoj odabranih matica pčela. Ove matice u proljeće razvijaju snažne zajednice koje imaju manji rojevni nagon, otpornije su na zarazne bolesti, a time i visokoproduktivne.Rješavanjem problema odabiranja kao i uzgoja matica posvetio sam trećinu života, koristeći se stranom i domaćom literaturom i vlastitim iskustvom uz rad s pčelama i velikim brojem izvedenih pokusa. Moja razmišljanja, veliki broj pokusa i mnoge moje pretpostavke i rješenja koja se nalaze u ovom tekstu, mogu korisno poslužiti ne samo pčelarima već i onima koji se bave proučavanjem pčela ili u cilju unaprjeđenja cjelokupnog pčelarstva i za one koji rade razne pokuse. Pčelarima i onima koji se tek imaju namjeru baviti ovim poslom moram reći da pčele ne donose samo med, pelud, propolis i matičnu mliječ, a time i materijalnu korist. Pčele uzgajivaču donose duševni i fizički mir, one pobuđuju tolerantnost koja rađa životno zadovoljstvo, a time i sreću i radost uzgajivaču i njegovoj obitelji. Svaka država, regija, grad i naselje mora zaštititi izvornu kvalitetu pčelinjih proizvoda, a prvenstvena odgovornost leži na samim pčelarima, veterinarskoj službi i svim ostalim nadležnim službama. Pomoć pčelarima i njihovim organizacijama treba pružiti u nadogradnji, osposobljavanju i animiranju mladih, ne samo edukativno, već pri kupovini pčelarske opreme. Ta vrsta pomoći nije prosipanje novaca već najveća kamata koja je uložena u mladog čovjeka. Treba imati na umu da uzgajivač pčela putem prodaje pčelinjih proizvoda prima za to svega jednu desetinu vrijednosti od takvog rada. Drugih devet desetina pčele i pčelari svojim radom ustupaju cijeloj društvenoj zajednici putem oprašivanja poljoprivrednih i drugih kultura.

 PREDNOST KONTROLIRANOG UZGOJA

Koje su to prednosti kontroliranog uzgoja? Znamo dobro da nam pčele obolijevaju od raznih bolesti, da su bolesti uvijek bile prisutne i uvijek će biti. Ali zato postoji odabiranje onih zajednica koje najmanje obolijevaju, npr. koje nikad nemaju odnosno ne obole od američke gnjiloće, nemaju vapnenasto leglo itd. to znači da su te i takve zajednice na neki način stekle prirodni imunitet. To nam govori, da uzgojem matica, a naročito i trutova od takvih zajednica možemo svesti razna oboljenja na najmanju moguću mjeru. Samo od takvih zajednica koje imaju izuzetan nagon čišćenja uzgajamo matice i od takvih zajednica proširujemo, odnosno formiramo nove zajednice.One pčelinje zajednice koje počinju stagnirati, jednostavno ih treba eliminirati sa pčelinjaka. Kada bi se većina pčelara ovako ponašala, bez obzira na broj pčelinjih zajednica i dali je hobista ili profesionalac siguran sam da bi imali puno manje problema i raznih bolesti. To je samo jedna mala crta, koje su prednosti kontroliranog uzgoja odnosno odabiranja , koju bi trebao provoditi svaki pčelar na svom pčelinjaku.Odabiranje se ne može napraviti u jednoj ili dvije sezone,već to traje i treba biti uporan, a što je najvažnije u svemu da svaki pčelar mora naučiti biologiju i fiziologiju pčela. Ako ne zna ništa o biologiji i fiziologiji pčela, ne može niti krenuti u pčelarstvo a , kamoli u odabiranje pčela i cijelih zajednica kao superorganizma.

       KAKO PRAKTIČNO RADITI ODABIRANJE PČELINJIH ZAJEDNICA?

Razvoj, djelatnost i produktivnost pčelinjih zajednica ovise od kompleksnog utjecaja cijele grupe čimbenika, kako vanjskih (pčelinja paša, klimatski uvjeti itd) tako i unutarnjih (količina i kvaliteta hrane, saća, kvaliteta matice da polaže jaja, temperatura, vlaga, bolesti i štetnici ,a što nitko ne govori a to je krivotvoreni vosak koji strašno loše djeluje na pčele i cjelokupnu zajednicu). Ali i kod najboljeg usklađenja tih  čimbenika stanje i produktivnost pčelinjih zajednica u velikoj mjeri ovise od nasljednih osobina matice, pčela i trutova. Pčelinje zajednice na jednom pčelinjaku, iako žive pod istim uvjetima uzgoja, razlikuju se po jačini, produktivnosti  kao  i biološkim osobinama. Jednako sa jakim i visokoproduktivnim zajednicama postoje i slabo produktivne zajednice čije su matice iste starosti, ali drugog porijekla. Neke su zajednice sklonije prirodnom rojenju, a druge su sklonije nekim bolestima itd. Sve te razlike uvjetovane su nasljednim osobinama matica i trutova, koja se prenose i na pčele. Zbog toga, kako bi se osigurale jake i visokoproduktivne zajednice,osim drugih briga i uvjeta na pčelinjaku, potrebno je raditi i na odabiranju. Najjednostavniji i najlakši način takvog rada za širu primjenu u okviru jednog pčelinjaka su stalna godišnja odabiranja (selekcija). Odabiranje se mora raditi na svim velikim pčelinjacima, ali isto tako i na onima kako to volimo reći hobi pčelinjacima i to u skladu sa klimatskim uvjetima i pašnim prilikama. Masovno odabiranje sastoji se u sljedećem:

  1. Tijekom cijele godine treba se brinuti o individualnom razvoju i produktivnosti pčelinjih zajednica, kako bi matice i pčele najbolje pokazale svoju kvalitetu. Treba osigurati dovoljno hrane, iskorištavati dopunsku pašu u cilju jačanja zajednica, na vrijeme proširiti plodište osnovama ili kvalitetnim izgrađenim saćem, prakticirati seleće pčelarenje, uzgajati matice i trutove u optimalnim uvjetima. Sve to doprinosi da još od najmlađeg uzrasta u organizmu matica, pčela i trutova nastanu neke modifikacije važnog biološkog značaja, koje ostavljaju trajne pozitivna posljedice na potomstvo. U nekim slučajevima mogu se pojaviti i jako dragocjene mutacije, koje se prenose na potomstvo (mutanti nisu uvijek vukodlaci ili vampiri).
  2. Ocjenjivanje kvalitete pojedinih zajednica. Ocjenjuje se jačina zajednice, kvalitea matice kako polaže jaja, prinosi meda, sklonost rojenju, intenzitet izlijetanja, otpornost na bolesti, mirnoću na saću prilikom pregleda zajednica,čistoću rase i porijeklo. Ocjena o jakosti zajednica i kvaliteti matica donosi se za vrijeme proljetnog pregleda, prije glavne paše i prilikom uzimljavanja zajednica. Sklonost ranom rojenju, to dobro znamo da je to jedna od negativnih osobina. O radu pčela letačica prosuđuje se kako iskoriste pašu na mjestu gdje se nalazi pčelinjak. Pčele pojedinih zajednica imaju jednu dobru osobinu da počinju izlijetati vrlo rano prije svih ostalih. Mirno ponašanje pčela prilikom pregleda i njihova mirnoća su pozitivne osobine, a sklonost čestom ubadanju, jakoj uznemirenosti, a pri tomu i bježanje sa saća, po zidovima košnice ili čak i izvan košnice, sve to se negativno odražava na rad pčelara kao i na samu produktivnost takve zajednice. O zdravstvenom stanju pčelinje zajednice prosuđujemo kakvo ima leglo, količina nepoklopljenog i poklopljenog, kao i koliko ima pčela koje pokrivaju i hrane to leglo. Ovo je od najvećeg  značaja, jer ako i malo budemo ne pažljivi i idemo u razmnožavanje zajednica, a one imaju neku bolest , zarazu u tom trenutku proširimo na cijeli pčelinjak i šire. Moramo ocijeniti i prinos meda, a isto tako i kako koja zajednica gradi saće, ništa se propušta slučaju. Kod ocjenjivanja jačine i produktivnosti pčelinjih zajednica treba obratiti pažnju na to da u nekoj zajednici nije došlo do nalijetanja pčela iz drugih zajednica. To se najčešće vidi, kada su košnice  nepravilno postavljene prema pravcu iz kojeg se pčele vračaju sa paše. Ocjena takovih slučajno pojačanih ili oslabljenih zajednica neće biti realne u odnosu na njihove nasljedne osobine i zato ne treba uzimati ocjenu u obzir prilikom selektiranja pčela. Mogu se koristiti samo one zajednice koje su uspjele očuvati svoju jakost, da daju veliku produktivnost iako im je uzeta neka količina pčela ili okvira sa leglom. Prilikom ocjenjivanja isključuju se zajednice čije su matice tijekom sezone zamijenjene maticama drugog  podrijetla, jer su u radu zajednice učestvovale i pčele prijašnjih matica. Kada se koriste pomoćne zajednice, pčelar treba točno ocijeniti koliko su nalijetanje ili količina legla pomoćne zajednice za vrijeme glavne paše doprinijeli većoj produktivnosti osnovne zajednice i tek onda ga uključiti u prvu ili drugu grupu. O otpornosti pčelinjih zajednica prema niskim temperaturama treba prosuđivati poslije zimovanja na osnovi potrošenog meda tijekom zime, a prema razlici između količine meda za vrijeme uzimljavanja i glavnog pregleda u proljeće, izračun se radi za cijelu zajednicu i prosječno za jedan među okvirni   prostor pčela. Ocjenjuje se  i uginuće pčela tijekom zime prema razlici između jačine zajednice u jesen i u proljeće kao i zdravstveno stanje.
  3. Klasifikacija i odabiranje zajednica radi se u proljeće, nakon prezimljavanja, na osnovu ocjene kvalitete pčelinjih zajednica i matica u protekloj sezoni.  Napravimo rang-listu pčelinjaka, a pčelinje zajednice svrstavamo u tri grupe:

U A. grupu upisujemo najproduktivnije zajednice(elitne ili rekordere u prinosima),koje imaju i druge dobre osobine. Te zajednice su bile i prijašnjih sezona jako produktivne i to sa istim maticama. Zajednice sa maticama, koje su u najbližem srodstvu sa elitnim maticama, tj. njihove bake,majke i sestre, trebale bi pokazati isto visoku produktivnost i druge pozitivne i negativne osobine. U koliko su precizno ocjenjene zajednice i elitne matice, u toliko je sigurnije da njihova kvaliteta nije rezultat slučajnih čimbenika, već posljedica njihovih nasljednih osobina. Radi toga treba očekivati da će te dobre osobine naslijediti njihovo potomstvo, tj matice kćeri  i trutovi. Obično tako odabranih zajednica u prvu elitnu grupu, na pčelinjaku ima oko 20%- 25% ukupnog broja zajednica na pčelinjaku. U sezoni se takvim zajednicama trebaju napraviti najbolji uvjeti za razvoj kako bi se iskoristile u selekciji pčela.

U B. grupu upisujemo zajednice sa prosječnom produktivnošću, bez nekih drugih osobina. Ovakvih zajednica ima na pčelinjaku najviše, a s njima se računaju i zajednice koje nisu rasno čiste, iako mogu biti i izuzetno produktivne. Te zajednice se ne koristi za odabiranje , već jedino produkciju, za formiranje novih zajednica ili nukleusa. Najjače od takvih zajednica možemo koristiti kao startere, kojima se daju ličinke iz prve grupe. Njihove matice se zamjene u sezoni maticama porijeklom iz prve grupe. 

U C. grupu upisujemo najslabije zajednice, one zaostaju u razvoju ili su bile slabo produktivne i to je znak da te zajednice imaju loše nasljedne osobine. Takve zajednice ne mogu iskoristiti glavnu pašu, ali mi ih ne uništavamo već im mijenjamo maticu i to maticom porijeklom iz prve grupe.

  • Odabrane zajednice iz  1. grupe koristimo prije svega kao matice majke, kao i trutovske zajednice ili odgajivačke zajednice. Ostale zajednice koristimo za formiranje nukleusa ili ih podijelimo na pola. Od svake zajednice ne treba formirati više od 1-2 zajednice, jer će pri većem broju biti izuzetno slabe, a bude potrebno i puno više vremena da on i ojačaju, a mogu se pogoršati i one dobre osobine koje su imale prije. Nasljedne osobine se prenose na potomstvo po liniji majke i po liniji oca. Pošto trutovi prenose nasljedne osobine djeda i bake, koje su složene u majci truta, ne smijemo uzgajati trutove iz zajednica od kojih uzimamo ličinke za buduće matice, ali ni u njima srodnim zajednicama. Prilikom razmnožavanja zajednica u srodstvu smanjuje se vitalnost pčela, plodnost matica i produktivnost cijele zajednice. Za uzgoj trutova na većim pčelinjacima treba imati najmanje 10-15 trutovskih(očinskih) zajednica. Ovo je u interesu svih pčelara u jednom području, a i oni bi morali raditi isto kao bi imali što jače i produktivnije zajednice. Masovan odabir treba raditi svake godine i to kao obaveznu mjeru, a u cilju poboljšanja kvalitete rasne čistoće i produktivnosti pčelinjih zajednica na svim pčelinjacima na jednom određenom području. Da bi se izbjeglo razmnožavanje pčelinjih zajednica u jednom dužem razdoblju koja su u bliskom srodstvu i da bi se osvježila krv,povremeno( svakih 4-5 godina) trebalo bi razmijeniti plemeniti materijal sa drugim nesrodnim, visokoproduktivnim, zdravim pčelinjakom, koji je udaljen najmanje 30-40 km. Mijenjaju se oplođene matice, a od njih se uzgajaju matice kćeri koje oplođuju nesrodni  trutovi na pčelinjaku. To se radi razmjenom matica sa uzgojnih stanica za uzgoj i oplodnju  matica. Takve se matice testiraju tijekom sezone u lokalnim uvjetima i uspoređuju sa maticama iz pčelinjaka i, ako se utvrdi da su kao i one ili čak i bolje od njih, tada počinjemo od njih uzimati ličinke za uzgoj matica kćeri. Ovo nije posao za jednu godinu ,već na duge staze sa puno odricanja, iskustva, znanja ,uspona i padova. Kad se budemo posvetili ovakvom radu sa punom odgovornošću i pažnjom  imat ćemo puno manje problema, bolesti i gubitaka. Ali prije svega moraju neki naučiti biologiju i fiziologiju pčela kako bi uopće mogli započeti bilo kakav rad sa pčelama.   Najveća je pogreška kada netko pomisli kako će napraviti dobar posao ako nabavi i promijeni sve matice na pčelinjaku,a da su te matice iz najboljeg uzgoja. Odabiranje iziskuje veliko znanje, upornost i jako puno rada i u svemu tome kada mislite da se je dogodilio nešto jako dobro odete dva koraka unatrag, ali ne smije se odustati ako želimo imati jake i produktivne zajednice. Zapravo mi morama još puno toga naučiti od pčela i shvatiti da je pčelinja zajednica jedna velika zagonetka i superorganizam. Kada ovo što sam napisao i objasnio u ovom tekstu , mnogi shvate onda će se možda nešto popraviti.

VAŽNOST TRUTOVA U PČELINJOJ ZAJEDNICI

Written on April 28th, 2020 by
Categories: Uncategorized

 Da se podsjetimo i upozorimo da se trutovsko leglo ne izrezuje i ne uništava . trutovi su nam potrebni , neće se izbaciti na taj način značajan broj varoa , a sa izrezivanjem i uništavanjem trutovskog legla napravit ćemo veliku štetu pčelinjoj zajednici. 

Trutovi u pčelinjoj zajednici obnašaju važnu ulogu mužjaka. No, to nije njihova jedina funkcija. Kako se razvijaju iz neoplođenih jaja, trutovi nemaju oca, već samo majku, djeda i baku. U njihovim ćelijama, kao i u spermi, nalazi se duplo manji broj kromosoma (svega 16), dok matica i pčela radilica u svojim ćelijama imaju 32 kromosoma. Dužina tijela jednog truta iznosi 14-17 mm, a težina oko 250 mg. Od trenutka kada dostigne spolnu zrelost, između osmog i četrnaestog dana starosti, njegova najvažnija uloga je sparivanje s mladom maticom. U svakoj normalnoj pčelinjoj zajednici mora biti od 1.000 do 1.300 trutova.(ali i više od ovih brojki) To je daleko veći broj trutova od broja potrebnog za oplodnju matice, ali i velika sigurnost za maticu da će do toga i doći. Iako se naglašava njihova spolna uloga, trutovi se u pčelinjoj zajednici ne nalaze samo radi sparivanja s maticom. Svojim feromonima potiču pčelinju zajednicu na ukupnu aktivnost; što se ogleda u gradnji saća, većem unosu nektara, većim zalihama peludi i meda, kao i sigurnijom obranom od tuđica. Pčelinja zajednica, koja tijekom godine nema trutova, ima male ili gotovo nikakve zalihe meda i peludi. U jesen, poslije prestanka unosa nektara u košnicu, ukoliko pčelinja zajednica ima dobru, mladu i zdravu maticu, pčele radilice izbacuju trutovsko leglo, a trutove istjeruju. Istjerani trutovi uglavnom pronalaze pčelinje zajednice koje nemaju maticu, imaju matičnjak ili neoplođenu maticu i tu se skupljaju, gdje mogu prezimiti i biti sposobni za oplodnju matice u proljeće (veljača-ožujak, ako posluži vrijeme).Ovo nije pravilo ali događa se ponekad.

ŠTO JE KVALITETA TRUTA?

Obično se za trutove kaže - da služe isključivo za oplodnju matice i da su za sve ostalo štetni. Zahvaljujući takvom mišljenu, veliki broj pčelara troši previše vremena na uništavanje trutova i trutovskog legla. Međutim, može se reći jednom rečenicom da u onoj košnici u kojoj nema trutova, tijekom sezone, nema niti meda. Iz toga svega može se izvući važna pouka da trutovi imaju jednu važnu ulogu oplodnje, ali oni svojom prisutnošću u košnici bitno utječu na ukupnu radnu sposobnost i raspoloženje pčela. Već više desetljeća je poznato da su trutovi proizvod majke, da nemaju oca, da svoje genetičke osobine nasljeđuju od majke, bake i djeda. Kako se rađaju iz neoplođenih jaja koje mogu položiti: oplođena, neoplođena matica i pčela radilica (u određenim slučajevima), u njihovim ćelijama organizma ima 16 kromosoma. Poznata je i činjenica da trutovima nije zabranjen ulazak u bilo koju pčelinju zajednicu i to zato što nemaju Nosanovljevu žlijezdu kao znak raspoznavanja među pčelama. To im omogućava da po vlastitoj želji napuste matičnu zajednicu i da se tijekom dana nađu u nekoliko košnica koje su udaljene jedne od drugih i po nekoliko kilometara. U prirodnim uvjetima razvoja pčelinje zajednice ove genetičke osobine trutova bile su presudne za održanje vrste. Pčelinje zajednice, živeći u velikim šumama na velikim udaljenostima jedna od druge, teško bi se održale bez tih osobina trutova jer bi se matice više godina sparivale u najbližem srodstvu. Ne tako rijetko, na mnogim pčelinjacima koji su izolirani, prednost u sparivanju sa neoplođenom maticom imaju trutovi s tog pčelinjaka. To dovodi do sparivanja u najužem srodstvu, što znači da će najveći broj jaja biti oplođeno spermom trutova u najužem srodstvu sa maticom. Mnoge tek izležene ličinke bit će pojedene (diploidni trutovi), a one koje prežive, bit će za život manje sposobne. Pčelari to mogu vrlo lako primijetiti - kada izvade okvir s leglom i vide da se u mnogim ćelijama saća nalaze jaja i ličinke, a da su neke prazne (rešetkasto ili nekompaktno leglo).  

                      KAKO OSIGURATI KVALITETNE TRUTOVE?

Samo u jakim i zdravim pčelinjim zajednicama, s dovoljno hrane i dnevnog unosa nektara i peludi, mogu se uzgojiti zdravi, jaki i vitalni trutovi. U slabim pčelinjim zajednicama iako ima trutova, oni su slabo hranjeni, fizički su slabi i zato rijetko izlaze iz košnica, a i njihova sperma je nikakve kvalitete, što je jako važno za zadovoljavanje prvog uvjeta kvalitete. Drugi uvjet „leži“ u njegovom porijeklu. Njihova majka, koju ocjenjujemo po pčeli radilici, ne bi smjela poticati iz roja. Trutovi bi trebali poticati iz zajednica koje nisu agresivne, grabežljive i pretjerano rojevne. Treći uvjet osiguravanja kvalitetnih trutova sastoji se u tome da na pčelinjaku ne bude samo dovoljan broj trutova, već da oni potiču od najmanje pet matica koje nisu u međusobnom srodstvu.

KAKO SE TO TREBA RADITI?

Svaki pčelar koji se imalo ozbiljno bavi pčelama, treba kupiti 5-6 kvalitetnih matica, ali pod uvjetom da mu uzgajivač garantira da one nisu sestre. Od tih matica treba formirati 5-6 jakih zajednica koje će u drugoj polovini ožujka imati 5-6 okvira legla. Iz plodišta košnice izvadi se jedan krajnji okvir i napravi se pomicanje ostalih okvira kako bi se u sredini sa leglom napravilo prazno mjesto. U taj prazan prostor stavi se potpuno prazan okvir bez osnove i žice. Na isti način se tretiraju i ostale zajednice. Da bi si olakšali posao koji slijedi, ove košnice moraju imati hranilice koje ne propuštaju tekuću hranu. Kada su se prazni okviri stavili u košnicu, pčelinje zajednice se svakodnevno prihranjuju šećernim sirupom. Svakog dana ujutro i navečer, bez obzira na zalihe meda i unosa nektara, dodaje se po 0,50 l sirupa. Za stimulativno prihranjivanje je najbolje upotrijebiti sirup 1:1 i takvim sirupom prihranjivati svaki dan. Pčele će za 2-3 dana u praznom okviru sagraditi saće sa trutovskim ćelijama. Budući da se saće nalazi između legla, a pčele se stimulativno prihranjuju, matica će ga brzo zaleći neoplođenim jajima. Zahvaljujući šećernom sirupu te unosu nektara i peludi za 35 dana dobili smo:  

1. - oko 25.000 zdravih i vitalnih trutova koji nisu u nikakvom srodstvu jer potječu od 5 matica koje nisu sestre.

2. - svaka neoplođena matica bit će oplođena ovim trutovima.

3. - ukoliko se prve godine s ovim trutovima spari 10-20% matica, proces oplodnje prenosi se u narednu i niz narednih godina, bez opisanog  postupka.

Potrebno je napomenuti da će pčelinjaci u krugu od 10 km imati koristi od toga i njihove vlasnike treba na to poticati jer će time doći do uzajamne koristi. Kako trutovi oplodnjom matice prenose na pčelu radilicu 75% svojih genetskih osobina, od promjene u pozitivnom smislu dolazi prve, a posebno druge i slijedećih godina. Te će promjene pčelar primijetiti po većem prinosima meda u prosjeku za oko 15-30% što nastaje iz slijedećih razloga: pčelinja zajednica će ući u zimu sa većim brojem mladih pčela, a samim time zajednice manje obolijevaju od nozemoze, vapnenog legla i drugih bolesti. Na proljeće će se pčelinja zajednica brže razvijati, a dobit ćemo zajednice s puno manjim rojevnim nagonom. Sve ovo ne zahtijeva veliko znanje pčelara, nije skupo rješenje i može se izvesti već u tijeku jedne do dvije godine.

UPOTREBA TRUTOVA U UVJETIMA SUVREMENOG PČELARENJA

U normalnim uvjetima suvremenog pčelarenja, pčelari će kao i do sada trutove koristiti na isti način. To znači da će trutovi po svojoj želji, u vremenu kada im to odgovara, napuštati i vraćati se u košnicu u kojoj su se izlegli. Kako potječu od provjerene matice, uzgojeni u jakim pčelinjim zajednicama, u djevičanskom trutovskom saću, njihovi  vanjski organi za letenje i orijentaciju, kao i svi unutarnji organi, prvenstveno organi za oplodnju, biti će maksimalno razvijeni. Tako uzgojeni trutovi bit će vitalniji, sposobniji i vrlo agresivni prilikom sparivanja. Oni će na svakom pčelinjaku biti dominantni nad ostalim trutovima, bez obzira potječu li sa istog ili drugog pčelinjaka. To će omogućiti njihovo sparivanje s neoplođenom maticom prvenstveno iz pčelinjaka s kojeg potječu, a zatim i s maticama iz susjednih pčelinjaka.

Treba li izrezivati trutovsko leglo u svrhu biološkog uništavanja varooe? Odgovor je negativan, iako su znanstvenici savjetovali pčelare da to rade i onda odjednom zašutjeli; svjesni da su opet napravili pogrešku kao i s antibioticima. Mnogi će se zapitati kako? Evo odgovora i činjenica. Govori se da je svako otvaranje košnice stres za pčelinju zajednicu, da, to je istina, ali kada se odstrani okvir s poklopljenim trutovskim leglom, to nije samo stres za zajednicu, to je i šok. Pčele nikada ne rade i ne očekuju ono što im ne treba. Mnogi su govorili da je trutovsko leglo klopka za varoou, da se izrezivanjem poklopljenog legla izbaci do 50% varoe (to da nije žalosno bilo bi smiješno). Moja istraživanja su pokazala sasvim suprotne rezultate, i to ne samo kod varooe, već i smanjenjem unosa nektara i peludi, i to za cijelih 30%. Kada pčelinjoj zajednici oduzmemo ono što ona očekuje, u ovom slučaju trutove, ona tog  trenutka koncentrira sve snage u obnovu toga čega nema, a treba i zanemaruje onaj posao koji je do tada radila, sakupljajući nektar i pelud. Nije samo to najveći grijeh, kao što je već rečeno, koliko se genetskog materijala baci, koliko se vremena potroši i koliko se štete napravi (više nego koristi). Evo još podataka, ako tzv. građevnjak izbacimo samo tri puta, izbacili smo 20% legla koje bi tamo bilo.

Nadam se da sam mnogima dao na razmišljanje isplati li se ovo raditi ili ne, svjestan sam da će biti onih koji će reći „ali…“, mogu to reći samo onda kada će vidjeti u oglednoj staklenoj košnici što se događa nakon tih zahvata, a ne pročitanih podataka na internetskim forumima ili napamet napravljenim istraživanjima. Moj stav je - da je izrezivanje trutovskog legla besmisleno iako me još i danas neki pčelari uvjeravaju da je to super!!! A ja im kažem neka prestanu čitati stare tekstove na internetu od kvazi znanstvenika jer to su ionako negdje davno kopirali,a košnicu nikada nisu otvorili.

                                                                                             

DA SE MALO PODSJETIMO KAKO PRIPREMITI ZAJEDNICU ZA GLAVNU PAŠU?

Written on April 26th, 2020 by
Categories: Uncategorized

           KAKO PRIPREMITI PČELINJU ZAJEDNICU ZA GLAVNU PAŠU?

Postoji mnogo načina na koji se priprema zajednica za glavnu pašu,pa gotovo koliko pčelara toliko tehnologija.Ali jedno i jedino što je izuzetno važno je to da se sve napravi na vrijeme, a ne da već u siječnju i veljači krenemo buditi pčele.Nije dobro prerano stimulirati pčelinju zajednicu, jer postoji mogučnost velikih zahlađenja,a kada stimuliramo zajednicu prerano, matica krene sa zalijeganjem, prerano se potroši hrana i u večini slučajeva tada dolazi do velikih gubitaka, odnosno propadanja zajednica od gladi. Mnogo puta sam čuo i vidio da neki neuki pčelari da ih tako nazovem,kreću sa stimulativnom prihranom već, o Božiću, a kad zajednice stradaju onda je kriv netko drugi, a najčešće sredstvo protiv varooe ili nekakva nozema cerane.Stimulativno prihranjivanje nije potrebno prije nego se priroda sama počne buditi, a to je pojavom prvih cvijetnica. Tada je pravo vrijeme da se počne stimulirati pčelinja zajednica,sve prije je potpuna besmislica, jer pčele su bolji sinoptičari i od samih sinoptičara. Što to znaći, da one točno znaju i osječaju kakvo će biti vrijeme, a i mi, možemo svojim nepromišljenim potezima samo naštetiti i poremetiti njihov bioritam.

ŠTO BI PČELAR TREBAO RADITI U VRIJEME VOČNE PAŠE DALJE?

U tijeku cvatnje vočaka kao što su:šljive, trešnje, jabuke , pa i sam maslačak, a u drugoj polovici travnja kreće i uljana repica (ako je kojim slučajem prošle jeseni negdje posijana)i mnoštvo drugih biljaka koje luče pelud i nektar. Ako vrijeme imalo bude stabilno jake zajednice će donjeti i viškova nektara i peludi, više nego im bude potrebno za daljnji razvoj, znaći napravit će dobre zalihe peludi pred bagremovu pašu.U zajednicama će ostati samo mlade pčele, jer će zimske pčele izumrijeti. Pčele i dalje pri povoljnom vremenu unose nektar i pelud i naravno dobro grade saće i to samo uz prisutnos matice i legla svih uzrasnih struktura.Dobro nam je poznato,da voštane žlijezde najviše izlučuju vosak kod pčela koje su stare od 5-18 dana. Što nam je sad raditi? To znaći da je pravo vrijeme za dodavanje satnih osnova,jer upravo sada je ono pravo vrijeme za gradnju i upravo sada ćemo dobiti najkvalitetnije izgrađeno saće.Na ovaj način zaposlit ćemo mlade pčele koje su glavni nositeli rojevnog nagona. U pravo vrijeme i forsiranjem gradnje saća spriječit ćemo rojevni nagon, a istovremeno ćemo omogućiti matici da, bez premiještanja meda od strane pčela, da položi maksimalni broj jaja. Moramo dobro pratitistanje pčelinjih zajednica kako bi kod onih najjačih (koje kipe) mogli odraditi ono što te zajednice od nas u tom trenutku traže. Iako klupko više nije jako zbijeno,polaganje jaja i razvoj zajednica ide vrlo brzo.Tome svemu doprinosi veliki dotok peludi i nektara,doekle toplo vrijeme,kao i svakim danom sve veća količina mladih pčela, čija je sposobnost hranjenja 3-5 puta veća od sposobnosti zimskih pčela. Površine sa leglomsvakim danom se povečavaju i pokrivaju cijelu površinu saća.Ako dođe do prekida dotoka peludi i nektara zbog lošeg vremena pčelar mora intervenirati poticajnom prihranom,najbolje pogačom kako pčelinja zajednica nebi zaostajala u svom razvoju.Moramo znati i činjenicu da će nam pčele koje budu izležene u prvoj polvini travnja da će upravo one iskorištavati glavnu pašu.Moramo znati i to, koliko su nam važne sabiračice i da su nam još važniji broj mladih pčela primateljica. U mjesecu travnju rad pčelara mora biti najintenzivniji, jer ako se u ožujku nije mogao napraviti pregled radi vremenskih prilika to treba napraviti čim nam to vrijeme dopusti. Ako sada bilo što proustimo imat čemo velikih problema, ne samo sa slabijim zajednicama već i onim jakima, jer su neke već u ožujku najavile da će se rojiti i zato je posebno njima posvetiti naveću pažnju i brigu. Plodišta treba vrlo pažljivo proširivati jer još uvijek mogu nastupiti vrlo hladni dani( bilo je i godina kada je i pao snijeg i u nizinama).Neće biti na odmet ponoviti da trebamo što više koristiti mlade pčele za gradnju saća, po najprije za obnovu plodišta, a isto tako treba postaviti i okvire građevnjake (ne za suzbijanje varooe već za dobivanje voska i suzbijanja rojenja). U koliko se pored velikih napora neke slabije zajednice nisu uspjele razviti,iz bilo kojih razloga, dali stare matice ili loše mlade matice, takve zajednice je najbolje rasformirati ili spojiti sa jakima (izreka: uzmi onome koji nema i daj onome koji ima). Ako takve zajednice krenemo pojačavati,od takvog posla nikada nikakve koristi, već samo puno posla, a za ništa, jer ono što ne vrijedi i nikada neće vrijediti.Ako se te slabe zajednoce i ostave, i pored velikog uloženog truda one se sigurno neće razvit kako bi iskoristile glavnu pašu, a na taj način stvaramo unaprijed samo gubitak.

KAKO PROŠIRITI ZAJEDNICU I STIMULIRATI RAZVOJ ZAMJENOM NASTAVAKA (ROTIRANJE)

Prema jačini pčelinje zajednice, zbog vremenskih prilika,dotoka svežeg nektara i peludi, u drugom nastavku ima kod dobrih zajednica 6-8 okvira legla u svim stadijima ali večinom poklopljenog kao i peludi i nektara, a isto tako i puno mladih pčela. Iako u gornjem nastavku nema više slobodnog mjesta za polaganje jaja, matice se nerado spuštaju u donji nastavak,jer je u donjem nastavku,radi vremenskih prilika nešto niža temperatura.Kako pčelinja zajednice ne bi zaostajala u svom razvoju , potrebno je napraviti prvu zamjenu nastavaka, tzv. rotiranje. Ovo treba napraviti onda kada vrijeme pude stabilnije odnosno toplije i kada dotok peludi i nektara bude redovit,kako bi pčele mogle što prije pokriti sada gornji nastavak,onaj prazniji u koji će prijeći matica i tamo nastaviti sa polaganjem jaja.Nakon 14-18 dana nastavak će opet biti pun legla i tada treba opet napraviti rotiranje,nastavaka naravno ako bude vremena.Kod zamjene nastavaka koristimo instinkt matice za polaganjem jaja u gornjrm nastavku, jer tu je i naj toplije.Isto tako i pčele instinktivno prenose hranu iz donjeg u gornji nastavak,kako bi hrana bila što bliže otvorenom leglu oko kojeg stvaraju vijence s medom.Na taj način stimuliramao pčelinju zajednicu na brzi razvoj s postojećem hranom u košnici.U ovakvom slučaju pčelar ne mora skidati poklopce sa mednih okvira i ne mora stimulativno prihranjivati, što na pčelinjacima sa velikim brojem košnica zahtijeva izuzetno puno vremena. Ako se budemo imalo pridržavali ovakvog načina rada, nakon 15-18 dana pčelinja zajednica bude imala prmalo mjesta u dva nastavka.Da bi se pčelinja zajednica mogla nesmetano razvijati i da ne padne u rojevno stanje, prije početka glavne paše morat čemo dodati treći nastavak. Kako je počela i gradnja osnova, treba dodati nastavak sa osnovama kao i izgrađanim saćem,ali samo krajnje okvire(prvi i deseti). Jakim zajednicama,pri toplom vremenu i pri unosu nektara i peludi, takav nastavak treba staviti u sredinu između dva postojeća nastavka, mijenjajući pri tome mjesta tako da nastavak sa maticom bude na podnici.Leto mora biti otvoreno samo na podnici, kako bi pčele što prije bile primorane pritvatiti taj nastavak.Ako bi bilo onih famoznih rupa na bilo kojem nastavku pčele bi formirale novo leto i ovaj nastavak bio bi teško privaćen i služio bi im kao hodnik.U sredinu tog nastavka treba staviti 2-3 okvira s otvorenim leglom, a do tog legla stavljamo satnu osnovu. Na ovaj način se postiže najkvalitetnija gradnja saća u najpovoljnijim uvjetima i najvećem kontaktu sa mladim pčelema čije voštane žlijezde luče vosak. Novoizgrađeno saće koristimo za plodište gdje će biti leglo, što je od izuzetne važnosti u sanitarnom pogledu, jer je to mijera protiv raznih bolesti legla. Ako bude vrijeme nepovoljno, a mi moramo proširiti zajednicu, na ovaj način, nečemo napraviti nikakvu pogrešku, jer nečemo razdvojiti leglo, ono i dalje ostaje povezano u stupu. Preporuka  je da pčelama, u nepovoljnim vremenskim prilikama,uvijek bude dostupna pogača kao stimulacija (pogača i jest isključivo stimulativno sredstvo), jer pčele bez obzira na loše vremenske prilike neće prestati sa lučenjem voska i gradnjom saća.

DALI PRIJE GLAVNE PAŠE UKLONITI MATICU IZ ZAJEDNICE?

Mnogo puta sam naišao i to kod ozbiljnih pisaca(pčelarske literature) gdje govore o uklanjanju matica prije glavne paše i o navodnim većim prinosima meda.Ovo je totalna utopija! Pa zamislite si vojsku u ratu bez strategije i dobrog zapovjednika, kako će završiti, jednostavan odgovor, svi će izginuti tako je i sa pčelinjom zajednicom koja neće uginuti,ali od te tehnologije nema ništa. Takva zajednica je jednostavno obezglavljena, drugo ako se i izleže mlada matica, to će se dogoditi iz prisilnog matičnjaka i što smo dobili? Dobili smo poluproduktivnu zajednicu koja će idućeg proljeće biti slabić ili će takva zajednica oboljeti od nozemoze. Preporuka je svakom tko se imalo vodi nekom logikom da ovakve besmislice nikako ne radi, jer iako i dođe do izvlačenja prisilnih matičnjaka, izlijeganja i sparivanja takve matice, moramo znati da je to jedno od najlošijih riješenja, pa o tome već i vrapci na krovovima pjevaju. Što nam to govori,da jedino zdrave i jake zajednice koje imaju mladu i zdravu maticu iz kontroliranog uzgoja donose med, pelud i dobro gradi saće u određenim uvjetima.

ROJEVNO STANJE PRIJE GLAVNE PAŠE TREBA SVAKAKO PREKINUTI KAKO?

Ako je pčelinja zajednca već ušla u rojevni nagon 10-15 dana prije glavne paše, to treba prekinuti na sve moguće načine. Prekidanje rojevnog nagonaprije glavne paše možemo postići na način da zamijenimo mjesat košnicama onih zajednica koje su u rojevnom nagonu sa onima koje to nisu.Ovo se treba raditi u poslijepodnevnim satima. Nakon što smo zamijenili mjesta pčele letačice rojevne zajednice vračat će se u nerojevno stanje i morati će se uključiti u rad zajednice. Pčele nerojevne zajednice dijeluju svojom aktivnošću na neaktivne pčele rojevne zajednice,tada dolazi do progrizanja matičnjaka čime se praktično prekida rojevnog stanja. Postoji i jednostavniji načinkoji se puno lakše može primijeniti, a to je: kada na osnovnoj zajednici imamo pomočnu zajednicu(nukleus), Jednostavno taj nukleus spustimo na mjesto osnovne zajednice koja je u rojevnom stanju, a ovu vratimo na mjesto nukleusa i pčele vrlo brzo same prekidaju rojevno stanje ipočinju dalje nornalno raditi. Na ovakav način ipak moramo proširiti zajednicu znaći moramo joj dodati nastavak sa satnom osnovom.Prije samog početka glavne paše pčelar mora napraviti detaljan pregled pčelinjih zajednica, kako bi se uvjerio u snagu i zdravstveno stanje zajednica. Ovo se mora napraviti, OBAVEZNO, jer kad se postave medišta, pčele je nepotrebno više uznemiravati,a i svaki nepotreban pregled ja jako teško napraviti.Pčelar će takvim pregledom moći napraviti i neke intervencije, možda popravit neke ,pogreške i naravno procijeniti koliko su mu zajednice spremne iskoristiti pašu koja je već blizu. Prije nego što počne glavna paša pčelinje zajednice moraju biti potpuno razvijene, što znači da ima puno pčela svih uzrasta kao i poklopljenog i nepoklopljenog legla, a naravno da pčele budu u punom radnom raspoloženju bez rojevnog stanja jer tada pčele samo leže a radno raspoloženje staje. Moramo dobro znati i kakve su nam matice, kako bi znali koje se po hitnom postupku nakon glavne paše mijenjaju sa mladim i sposobnim za daljnje paše koje slijede.Ako su neke zajednice povukle matičnjake bez obzira na sve mjere koje smo poduzeli moramo i dalje raditi na prekidu rojevnog stanja onako kao je već unaprijed opisano, ako to i tako ne napravimo zajednica će se izrojiti i od takve zajednice te godine nama ništa. Posebnu pažnju moramo obratiti na poklopljeno leglo, kako nam se nebi negdje zavukla američka gnjiloća.Znamo da je na kontinentu glavna paša bagrem, a na jugu i otocima to bude kadulja, u koliko nas vrijeme posluži budu sretne naše pčele i mi pčelari.Ako smo sve napravili na vrijeme, dali dovoljno prostora matici, zaposlili mlade pčele u ovom mjesecu nabi trebalo doći do rojenja, a pošto nije sve 100% u prirodi tako je uvjek moguće da nas po koja zajednica iznenadi i opet se izroji i to je naš pčelarski život.

POMAKNUT JE ROK ZA PREDAVANJE ZAHTIJEVA ZA MJERE NPP- a ZA 2020.GOD

Written on April 5th, 2020 by
Categories: Uncategorized
PROLONGACIJA ROKOVA ZA MJERE NPP-A ZA 2020. GODINU DO 20. LIPNJA

Na prijedlog Hrvatskog pčelarskog saveza, Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Pravilnik o dopunama pravilnika o provedbi mjera NPP-a za  razdoblje od 2020. - 2022. godine na službenim stranicama Narodnih novina broj41 od 3. travnja 2020. godine. 

Zbog posebnih okolnosti uzrokovanih širenjem CoV bolesti (COVID-19) i proglašenja pandemije, zahtjevi za sufinanciranje propisani za mjere Tehničke pomoći pčelarima i organizacije pčelara, Suzbijanja štetnika i bolesti pčela, naročito varooze te Racionalizacije troškova selećeg pčelarenja za 2020. godinu podnose se Agenciji za plaćanja do 20. lipnja 2020. godine.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_41_874.html

EVO NOVE UPUTE ZA PROPUSNICE

Written on April 5th, 2020 by
Categories: Uncategorized
UPUTA - Propusnica za OPG-ove radi obavljanja nužnih poljoprivrednih radova

Zahtjev za izdavanje propusnica  i dalje se podnosi putem linka www.savjetodavna.hr/propusnice .

Službenici Ministarstva poljoprivrede zaprimaju Zahtjeve putem e-maila, telefona ili web forme www.savjetodavna.hr/propusnice te se organizira način podjele i obrade zahtjeva unutar službe.

Propusnice se i dalje šalju elektronskim putem (putem elektronske pošte te aplikacija Viber i WhatsApp) ili se mogu preuzeti u područnim uredima Ministarstva poljoprivrede (dežurni uredi i to samo u slučaju ako nije moguće poslati elektronskim putem ili aplikacijom).

Novosti u izdavanju propusnica su:

  • OPG-i upisani u registar poreznih obveznika (RPO) podnose Zahtjev za Propusnicu putem sustava Ministarstva poljoprivrede i to za nositelja i članove
  • Za samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva (SOPG) uvedena je mogućnost podnošenja Zahtjeva i za nositelja i za jednog člana kućanstva koji mora imati istu adresu prebivališta kao i nositelj. Dakle, samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva mogu podnijeti Zahtjev za nositelja i maksimalno jednog člana kućanstva
  • Mogućnost podnošenja Zahtjeva za izdavanjem propusnice za SEZONSKE RADNIKE na poljoprivrednim gospodarstvima. Zahtjev podnosi nositelj OPG-a na kojem rade sezonski radnici. Nositelj OPG-a podnosi Zahtjev za svakog sezonskog radnika pojedinačno. U Zahtjevu je izvršena izmjena tako da je dodano kod kućice upisa člana/sezonskog radnika. Propusnica za sezonske radnike na OPG-u može se izdati isključivo za potrebe provedbe poljoprivrednih aktivnosti na OPG-u/Sezonski rad na OPG-u.

U zahtjevu obavezno mora biti naveden razlog zbog kojeg se traži Propusnica, relacija za koju je Propusnica nužno potrebna i razdoblje za koje se traži. Propusnica se izdaje na razdoblje koje ne može biti duže od 14 dana.

Prilikom podnošenja Zahtjeva za izdavanje Propusnica za OPG, može se podnijeti zahtjev za nositelja OPG-a i maksimalno do 50% članova OPG-a.

Fizičke osobe koje imaju potrebu za obavljanjem nužnih poljoprivrednih radova izvan svog mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj Zahtjev za Propusnice podnose nadležnom stožeru civilne zaštite. Ova kategorija odnosi se na one fizičke osobe koje nisu evidentirane niti u jednoj od navedenih evidencija/registara: u evidenciji posjednika domaćih životinja (IKG), Upisniku poljoprivrednika (MIBPG) i/ili u Evidenciji pčelara (registrirani u Hrvatskom pčelarskom savezu).

Sve već izdane propusnice vrijede do vremena naznačenog u propusnici.

Sustav e-građani koristiti će se za kontrolu izdanih propusnica.

NE VJERUJTE NEKIM TAKO ZVANIM PČELARIMA I NJIHOVIM UDRUGAMA

Written on April 2nd, 2020 by
Categories: Uncategorized
UPIS U EVIDENCIJU PČELARA I PROPUSNICE

Željeli bismo Vam skrenuti pažnju na učestale napise i različite upute na društvenim mrežama i  na terenu, temeljem kojih se pčelare koji nisu upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka potiče da se niti ne upisuju u istu u svrhu izdavanja propusnica.

Navodno, takve udruge ili pojedinici imaju dogovor s nadležnim stožerima CZ da se i ljudima koji se deklariraju kao pčelari (iz bilo kojeg razloga) izdaju propusnice.

Takva uputa nije stav Hrvatskog pčelarskog saveza, niti uputa pčelarima na nepoštivanje pozitivnih propisa u Republici Hrvatskoj.

Dodatno, svim je pčelarima omogućen prvi upis u Evidenciju pčelara i pčelinjaka kako bi isti mogli ishoditi potrebne propusnice za neometani odlazak na pčelinjak.

LINK ZA PROPUSNICE

Written on March 28th, 2020 by
Categories: Uncategorized
LINK ZA PROPUSNICU

LINK JE NA: WWW.SAVJETODAVNA.HR/PROPUSNICE

Popis djelatnika Ministarstva poljoprivrede:

Bjelovarsko-bilogorska županija; 043/211-471; 098/377-432; drazen.cerjanec@mps.hr
Brodsko-posavska županija; 035/487-545; 091/4882-819; zeljko.kucjenic@mps.hr
Dubrovačko-neretvanska županija; 020/671-766; 091/4882-979; ivana.tomac.talajic@mps.hr
Istarska županija; 052/625-018; 091/4882-942; marina.kocijancic@mps.hr
Karlovačka županija; 047/600-731; 091/4882-758; nikola.grzan@mps.hr
Koprivničko-križevačka županija; 048/712-491; 091/4882-778; slavko.kopilovic@mps.hr
Krapinsko-zagorska županija; 049/371-914; 091/4882-736; darko.antonina@mps.hr
Ličko-senjska županija; 053/560-775; 091/4882-795; nada.murgic@mps.hr
Međimurska županija; 040/373-373; 098/809-168; milorad.subic@mps.hr
Osječko-baranjska županija; 031/275-755; 091/4882-847; ivica.lovrincevic@mps.hr
Požeško-slavonska županija; 034/312-540; 091/4882-825; ivica.prpic@mps.hr
Primorsko-goranska županija; 051/813-186; 091/4882-791; zarko.mulc@mps.hr
Sisačko-moslavačka županija; 044/523-082; 091/4882-749; ivan.jukic@mps.hr
Splitsko-dalmatinska županija; 021/225-081; 098/809-150; danica.tadin@mps.hr
Šibensko-kninska županija; 022/888-097; 091/4882-860; marijo.tomic@mps.hr
Varaždinska županija; 042/200-332; 091/4882-768; mara.bogovic@mps.hr
Virovitičko-podravska županija; 033/726-587; 091/4882-961; ana-marija.cajkulic@mps.hr
Vukovarsko-srijemska županija; 032/422-756; 091/4882-927; duro.cerovcec@mps.hr
Zadarska županija; 023/214-059; 091/4882-831; gordana.dragun@mps.hr
Zagrebačka županija; 01/2011-808; 091/5129-734; vlasta.rubesa.vili@mps.hr

Vijest je preuzeta s:
Ministarstvo poljoprivrede
Tel: 01-4882-700; 01-4882-716
E-mail: propusnice@mps.hr