Kao i svake sezone tako i ove jeseni i zime organiziramo edukativna predavanja i radionice. Ovaj puta nam je odobreno korištenje prostora dva puta mjesečno i to prva i treće srijeda u mjesecu. Za sada su predavanja u pripremi jer smo još uvijek u dogovorima sa predavačima, ali uskoro ćemo objaviti prva predavanja. Molom sve zainteresirane , kao i članice i članove da se odazivaju i dolaze na predavanja i radionice kako bi uvijek bili na vrijeme informirani, kako bi naučili ili se podsjetili o nečem novom. Upravni Odbor ovo ne radi, radi sebe već isključivo za naše članove i svu zainteresiranu javnost. Zato vas molimo da dođete i slušate predavanja, da nešto više naučimo svi zajedno kako ne bi bilo gubitaka pčelinjih zajednica ili bilo kakvih drugih iznenađenja. UO PD " LIPA"

 07.10.2024 Broj:859

Temeljem Delegirane uredbe EU 2021/126., i važećeg Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše, zaključno do 31. 12. 2024. godine obavljat će se prikupljanje podataka za ažuriranje Evidencije pčelara i pčelinjaka (EPP) za 2025. godinu.

Uputu i obrazac preuzmite na slijedećem linku:

Sve članice i članove PD " LIPA" obavještavamo da su predavanja u jesensko -zimskom vremenu u pripremi. Trenutno čekamo odobrenje za korištenje prostora u MO Gornja Dubrava, Dravska 4. Kada dobijemo odobrenje objavit ćemo raspored predavanja , radionica i okruglih stolova kao i druženja u koliko će biti interesa za to. Također se priprema promocija knjige " ČETRDESET GODINA PČELARSTVA" autora Josipa Križa. Puno je aktivnosti u pripremi i biti će sve odrađene u koliko će se članovi i članice potruditi da dođu i uključe se u sve ove predviđene aktivnosti.

Poštovani! Zagrepčani, ovih dana imamo puno poziva u vezi odbjeglih rojeva pčela i to je veliki problem. Ali pčelari ove udruge to ne rade jer nam je to ukinuo vrli gradonačelnik Tomislav Tomašević Senf sa svojom svitom. Molimo vas da ne zovete više kontakt naše udruge jer naši pčelari to ne rade i ne smiju raditi jer više ne postoji "PČELARSKO DEŽURSTVO". Hvala Vam na razumijevanju pa izvolite zvati Grad Zagreb ili Gradski ured za gospodarstvo i ekologiju bivši za (poljoprivredu i šumarstvo) jer je i poljoprivredu ukinuo.

 25.04.2024 Broj:814

IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA 2023/27.

APPRRR objavila je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi intervencija u sektoru pčelarstva unutar Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. (NN 47/2024) i prateće obrasce za izmijenjene Intervencije 1 i 4.

Na službenoj stranici APPRRR-a:  https://www.apprrr.hr/pcelarstvo-3/  objavljeni su obrasci za izmijenjene Intervencije 1 i 4.

Poveznica na Izmjene i dopune Pravilnika o sektorskim intervencijama u pčelarstvu:

PODIJELI

U svibnju su normalne mjesečne temperature između 18 i 26 C, a ponekad znaju porasti i do 30 C, a u južnim krajevima, apsolutne maksimalne temperature mogu biti i preko 31- 33 C. Svibanj zna iznenaditi pa može i ekstremno zahladiti, a na jugu zemlje puše jaka i hladna bura, ali to su samo ekstremni slučajevi. Vjetrovi su u pravilu umjereni ili slabi ali znaju iznenaditi jaki južni tzv. Fen koji upropasti glavnu pašu. Sunčanih sati bude od 230-265, a na jugu i puno više. U svibnju kreće glavna paša i to bagrema, kao i još mnogo drugih biljaka koje nam manje znače u to vrijeme.  

KAKVO JE STANJE PČELINJIH ZAJEDNICA ?

Matice intenzivno polažu maksimalan broj jaja, a zajednice su ili bolje reći trebale bi biti maksimalno razvijene. Matice polažu od 1500-1800, a one izuzetno dobre 2000 pa i više jaja dnevno. Jake pčelinje zajednice imaju od 10-13 okvira legla, kao i 3-4 nastavka puna sa pčelama. Takve zajednice su spremne iskoristiti nadolazeću glavnu pašu. I dalje forsiramo gradnju saća kao i okvire građevnjake, jer sve je veća potreba za trutovima. Počinje djelovati instinkt rojenja, a zajednice koje se nalaze u malim prostorima kao npr. AŽ košnice rojenje je već u punom jeku.

ŠTO PČELARI MORAJU RADITI?

Pčelar mora stalno biti prisutan na pčelinjaku, da bi na vrijeme mogao proširiti plodište dodavanjem satnih osnova. Isto tako mora redovito izrezivati građevnjake, kada je trutovsko leglo poklopljeno, kako bi se pčelar i na biološki način borio protiv varoe, a ukoliko ne koristi okvir građevnjak ima i drugih poslova koje mora obaviti. Pčelar mora pravovremeno poduzimati mjere kako, pčelinja zajednica ne bi ušla u rojevno stanje, pri čemu treba dodati nastavak, kako bi se zajednica mogla nesmetano razvijati, u koliko je plodište puno legla, peludi, meda i to prije početka glavne paše, zapravo ovo su sve pripreme za iskorištavanje glavne paše. Ako su neke zajednice već pale u rojevno stanje, pčelar to mora pokušati prekinuti. 

MJERE PROTIV ULASKA ZAJEDNICE U ROJEVNO STANJE

Prirodno rojenje zbog svojih velikih nedostataka ni u kom slučaju se ne može uskladiti sa ciljevima suvremenog pčelarstva. Da pčelinja zajednica ne bi ušla u rojevno stanje, treba joj omogućiti da se razvija i da pčele rade u košnici i izvan nje, tj. Sve pčele treba zaposliti. Prije svega, treba držati mlade matice, jednogodišnje i nikako starije od dvije godine, koje intenzivno i pravilno polažu jaja i porijeklom su iz visoko produktivnih i po mogućnosti nerojivih zajednica. Već u rano proljeće treba pravovremeno proširiti pravilno izgrađenim mladim saćem sa radiličkim ćelijama, a kad  bude dovoljan broj mladih pčela koje su sposobne za gradnju treba dodavati satne osnove, a oni pčelari koji žele mogu koristiti i okvir građevnjak, kako bi zaposlili što veći broj mladih pčela. Na taj način matica neprekidno polaže jaja, a pčele su angažirane oko hranjenja legla i izgradnje saća, prenošenju i preradi nektara, zapravo cijela zajednica je u neprekidnom radnom raspoloženju. Polaganje jaja bude ograničeno samo onda ako u gnijezdu bude nepravilno izgrađeno saće ili ako je saće tamno, jer u proljeće matica ne polaže jaja u takve ćelije saća. Matica neće polagati jaja ni u saće ako ima plijesni ili bilo kakvih drugih nečistoća. Pčele koje su opterećene radom pri smanjenoj temperaturi u gnijezdu plodišta, tu su pčele primorane trošiti zalihe hrane u svom tijelu, a posljedica toga je da zajednica rano ne ulazi u rojevni nagon. U Hrvatskoj je prirodno rojenje najizraženije u područjima sa jakom i ranom peludnom pašom, koja stimulira maticu na polaganje velikog broja jaja, a glavna paša bude daleko. Jako dobro sredstvo protiv rojevnog  nagona je pravovremeno proširivanje košnice i što bolje zapošljavanje mladih pčela, bilo gradnjom ili hranjenjem legla.

KAKO PREKINUTI ROJEVNO STANJE PRIJE GLAVNE PAŠE?

Ako je pčelinja zajednica ušla u rojevno stanje 10-15 dana prije glavne paše, treba ga prekinuti. Prekidanje rojevnog stanja prije glavne paše možemo postići na način da zamijenimo mjesto košnice pčelinje zajednice u rojevnom stanju sa košnicom druge zajednice koja nije u rojevnom stanju. Ovo treba napraviti u poslijepodnevnim satima. Nakon promjene mjesta pčele letačice rojevne zajednice vratit će se u nerojevno stanje i aktivno će se uključiti u rad zajednice. Pčele nerojevne zajednice djeluju svojom aktivnošću na neaktivne pčele rojevne zajednice, dolazi do pregrizanja matičnjaka, čime se rojevno stanje prekida. Praktično ovaj način se može i lakše primijeniti, kada se u jednoj te istoj košnici nalazi pomoćna zajednica i to iznad zajednice koja je u rojevnom stanju dovoljno je samo zamijeniti mjesta , nastavaka u kojima se nalaze dvije zajednice i na ovaj način pčele će same prekinuti rojevno stanje. Na ovakav način rotiranja ipak je još potrebno proširiti zajednicu sa još jednim nastavkom koji je popunjen satnim osnovama.

PREGLED ZAJEDNICA PRIJE GLAVNE PAŠE

Prije početka glavne paše pčelar mora napraviti pregled košnica kako bi se uvjerio u snagu i zdravstveno stanje zajednica. Ovo je obavezno, jer poslije dodavanja medišta, pčele više ne treba uznemiravati, a i sam pregled puno teže je obaviti. Pčelar će ovim pregledom utvrditi koliko su pčelinje zajednice spremne iskoristiti pašu, a poduzet će mjere protiv bilo kakvih neuspjeha ili propusta. Prije samog početka glavne paše zajednice moraju biti potpuno razvijene, sa puno pčela kao i poklopljenog legla, a razumije se i sa dobrim radnim raspoloženjem zajednice. Radi se i pregled matica da bi se znalo koja će od njih biti zamijenjena. Ako su neke zajednice povukle matičnjake, moraju se odmah poduzeti mjere za prekidanje rojevnog stanja. Treba napraviti temeljit pregled nepoklopljenog i poklopljenog legla, kako bi se utvrdilo njihovo zdravstveno stanje. Posebnu pažnju treba posvetiti na američku gnjiloću, a naročito ako je bilo te bolesti u neposrednoj blizini. Ako smo na vrijeme obavili sve poslove, do rojenja u svibnju ne bi trebalo doći. Jedan od najcjenjenijih izvora pčelinje paše kod nas je bagrem, koji počinje cvjetati od početka pa sve do kraja svibnja, što ovisi od nadmorske visine, vremenskih prilika i lokacije na kojoj se nalazi. Dobar pčelar u jednoj sezoni može iskoristiti i dvije paše na bagremu, radi čega je uputno da o bagremu ima više znanja. Na određenoj lokaciji bagrem počinje cvjetati nakon 42 dana poslije cvatnje marelice, ili 45 dana od prve pojave pupoljaka. Jedan cvijet luči nektar dva dana, jedan grozd cvjeta pet dana, jedno stablo oko osam dana, a bagremova šuma na jednoj lokaciji izlučuje nektar u prosjeku od 10- 12 dana. Bagremov cvijet najbolje izlučuje nektar ako je noću minimalna temperatura 10 C, a tijekom dana oko 25 C sa vlažnošću zraka oko 65-75% bez vjetra i jakih oborina. Bagremov cvijet ne izlučuje nektar ako je ne lokaciji gdje se nalazi, tijekom prvih pupoljaka, noćna ili jutarnja temperatura pala ispod 0 C, a manje izlučuje ako je tijekom cvatnje pala ispod 5 C. Najveće prinose imat ćemo ako prije cvatnje imamo pašu na vrbi ili uljanoj repici, a poslije te paše preselimo na mjesto gdje cvjeta bagrem. Na dobroj bagremovoj paši jake zajednice bez rojevnog nagona redovno dnevno unose od 8- 15 kg nektara, a na jednoj lokaciji može se u prosjeku ostvariti prinos po jednoj pčelinjoj zajednici oko 50 kg meda. Treba naglasiti da je kod nas učinjeno manje nego u susjednoj Mađarskoj na proširenju bagremovih šuma i uvođenju novih bagremovih šuma koje kasnije cvjetaju. Bagremov med je izuzetno svijetle boje sa zelenkastim odsjajem, dosta je tražen na domaćem i stranom tržištu. Sve ovo je ove godine trebalo napraviti u travnju, ali to su samo rijetki ekstremi koji se s vremena na vrijeme događaju u prirodi. Moramo znati i ovo, da je svake prijestupne godine uvijek sve naopako, a tako je i ove.

                                                                                                                   Pčelar  Josip Križ

PROLJETNI RAZVOJ PČELINJE ZAJEDNICE U FARRAROVOJ KOŠNICI

Nije dobro prerano poticati pčelinju zajednicu na razvoj. Zbog čega? Matica počinje polagati , jaja, a kada jako zahladi , pčele ne napuštaju leglo , a potrošile su puno hrane hraneći ličinke. Bez obzira koliko meda ima u košnici, ako samo nekoliko dana temperatura padne ispod 5 C, pčele tada više nisu u kontaktu sa hranom i zajednica propada od gladi. Ovdje moram naglasiti da je to naročito jako opasno kod farrarove košnice. Zašto? Odgovor je, pčele nikada ne napuštaju leglo pa makar to bilo i stotinjak  zaleženih  ćelija. Pčele se povuku prema leglu radi grijanja, a samim time se i izgubi kontakt sa hranom odnosno sa medom i nakon nekoliko dana dolazi do umiranja cijele zajednice , ako niske temperature potraju 5-6 dana. Pojavom prvih cvjetova lijeske, visibabe, drijena i drugih biljaka koje rano cvatu,matica počinje intenzivno polagati jaja i tada se u zajednici događaju značajne promjene u podjeli rada. To je najbolje vidljivo u fararrovoj košnici, jer su niski okviri i vidljiva je svaka i najmanja promjena kako napretka, tako i drugih nepredviđenih situacija. Kada je zima već pri kraju i počinje se nazirati proljeće, u prirodi se pojavi mnoštvo cvjetova biljaka koje daju pelud i nektar na nešto nižim temperaturama, a od tih treba istaknuti prije svega vrbu ivu i sve ostale vrbe. Ako je pčelinja zajednica zdrava i uspješno je prezimila, ona je približno iste veličine kakva je bila kada smo je uzimili. Ako su zalihe meda 7-8 kg i k tome još dobro raspoređenog , mlada i zdrava matica će svakim danom sve više polagati jaja, prosječno 800-1000 i više. Zimske pčele će postupno biti zamijenjene mladim pčelama i zajednice svakim danom biti sve brojnije. To ćemo vidjeti tako da lagano odvojimo gornje nastavke i vidimo da su se pčele počele same polako spuštati u donje nastavke gdje je prazno saće. To je još jedna velika prednost farrarove košnice. Zašto? Jednostavno radi niskog okvira mlada i zdrava matica brzo zanese takove okvire i na taj način zajednica zauzima prazan prostor bez intervencije čovjeka što nije uvijek slučaj u drugim tipovima košnica. Nije na odmet, ako imamo okvira sa poklopljenim medom da ih stavimo u donje prazne nastavke  u koliko nam to vrijeme dopusti. Na ovaj način ćemo još više stimulirati maticu na polaganje jaja. Ako nemamo takvih okvira, a nema niti paše, moramo pčele stimulativno prihranjivati pogačama. Ne smijemo si dozvoliti da nam matice prekinu zalijeganje jer je vrijeme intenzivnog razvoja pčelinje zajednice, a naročito u farrarovoj košnici. Moramo biti jako oprezni da nam zajednica ne padne u rojevni nagon jer već je tu i cvatnja voćaka,  upravo je to vrijeme kada se jake zajednice moraju proširiti. Od uvijek je poznato da pčele najbolje i najljepše grade saće upravo za vrijeme voćne paše i to moramo iskoristiti.

KADA I KAKO PROŠIRITI FARRAROVU KOŠNICU?

Sada kada u košnici imamo jako puno mladih pčela,a zimskih pčela gotovo da i nema, a unosi peludi  i nektara su sve veći i u košnici ima puno legla svih uzrasnih  struktura. Dobro znamo da voštane žlijezde najviše izlučuju vosak kod pčela starosti od 5-8 dana. Što nam je tada činiti? Upravo je to vrijeme za dodavanje satnih osnova,jer to je najbolje vrijeme za gradnju saća. U farrarovoj košnici je to napraviti vrlo jednostavno, dodajemo cijeli nastavak između dva nastavka sa leglom s tim da u taj nastavak u sredinu stavljamo jedan okvir poklopljenog legla. Nije važno iz kojeg nastavka već je važnije da leglo bude povezano, bolje reći da ne bude presječeno. Kada to napravimo moramo dobro paziti da ne dođe do prestanka unosa,ako i dođe tog trenutka moramo intervenirati sa pogačom kako ne bi došlo do zastoja u gradnji i naravno do prestanka nešenja matice. Ovakvo proširivanje možemo napraviti samo kod zajednica koje imaju legla u sva tri farrarova nastavka i budimo sigurni da smo na neko vrijeme odložili rojevni nagon, a s time i samo rojenje. Samo sprijčavanje rojenja je puno lakše nego u bilo kojem drugom tipu košnica, jer nije toliko bitno samo dodavanje satnih osnova koliko je bitno na vrijeme zarotirati nastavke i na taj način još stvoriti praznog prostora da matica ima gdje zalijegati, a pčele prenositi med i na taj način dodatno zapošljavamo veliki broj mladih pčela. Iako razvoj bude jako buran, ako se pčelar koji pčelari sa farrarovom košnicom imalo potrudi imat će izuzetno jake zajednice za glavnu pašu koje ni tada neće imati gotovo nikakav nagon za rojenje, uvijek bude izuzetaka ali oni ne čine pravilo. Moram naglasiti da je vrlo bitno i to uvijek imati mlade i zdrave matice bez obzira kojim tipom košnice se pčelari. Ovdje se mora reći da se matica mijenja svake godine jer se matice isforsiraju i iduće proljeće ne kreću kako treba ili jednostavno zaostaju u razvoju.

KAKAV JE ZAPRAVO RAZVOJ U FARRAROVOJ KOŠNICI?

Kao što sam već mnogo puta spomenu, kako nije važan tip košnice kojim pčelarimo, već je najvažnije kakvu zajednicu imamo u toj košnici. Ponovno moram reći što je napisao i izrekao prvi učitelj pčelarstva u svijetu Anton Janša i to prije 250 i više godina kako je idealna visina saća u košnici 13-18 cm. Tvrdim da je to točno, ako pogledamo samo tradicionalne Slovenske košnice Kranjiče, to nam sve govori. Znači da je u farrarovoj košnici, u određenim uvjetima proljetni razvoj jako buran što pčelara obvezuje da sve na vrijeme odradi. Farrarova košnica nije za vikend pčelare, već isključivo za one koji mogu i hoće sve napraviti kada to pčela zahtijeva, jer i najmanje zakašnjenje bude kažnjeno. Ovdje moram jasno reći da je farrarova košnica, košnica mašte svakoga pčelara koji imalo poznaje biologiju i fiziologiju pčela, a isto tako i botaniku medonosnog bilja tamo gdje pčelari.U Farrarovoj košnici koja ima mladu i zdravu maticu,proljetni razvoj bude nešto burniji nego kod nekih drugih nastavljaća.

KAKO PRIJEČI SA TIPA LR NA TIP FARRAR KOŠNICE ?

Više puta sam slušao pčelare kako komentiraju prelazak sa jednog tipa na drugi tip košnice i kako je to jako lagano. Međutim, kada  se krene to raditi u praksi ispostavi se da to i nije tako lako kako se u teoriji misli i prikazuje. Mnogi su se razočarali i vratili na prvobitno stanje, jer nisu imali strpljenja ili su radili naopako i na pamet ili po nečijoj teoriji koju niti sam taj teoretičar nikada i nigdje nije isprobao ili još manje pokušao. Nedavno sam slušao negdje kako jedan novopečeni pčelar sa farrarovim košnicama govori kako  na malom prostoru drži 50 dvomatičnih super zajednica u svakoj ima 200 tisuća pčela i vrca 200 kg  godišnji prosjek po zajednici i još sve to stacionarno(ovako nešto nebi povjerovao nati najveći svijetski lažov Minchhauzen). Ovo da nije neozbiljno bilo bi jako smiješno, a kad nije ni smiješno onda je tužno i žalosno. Vratimo se kako prijeći sa tipa LR na tip Farrar košnice. Nastojat ću to opisati što jasnije i jednostavnije iako sam se sa pčelama nadmudrivao cijele tri sezone u jednom kontejneru, a u drugom sam prešao samo u jednoj sezoni. Najprije sam i sam poslušao razne teorije i na kraju sam ipak morao sam napraviti svoju tehnologiju i naravno, uspio. Prvo kako sam već i rekao bilo je nadmudrivanje i mučenje. Kako sam to radio? Nadmudrivanje i mučenje neću opisivati već samo kako je meni bilo najlakše i najbrže prijeći iz jednog tipa na drugi. U LR košnici, kada je krenula repica , dignuto je sve poklopljeno leglo u drugi i treći nastavak,znači u plodištu je ostalo sve nepoklopljeno leglo i matica. Na plodište sam stavio farrarov nastavak i na njega matičnu rešetku i zatvorio leto na rešetki. Nakon osam dana pregledao sam sve nastavke iznad matične rešetke i porušio sve povučene matičnjake i otvorio leto da  trutovi mogu izlijetati. Sve osnove su bile izgrađene prije bagremove paše, tako da sam prije samog početka bagrema dodao novi farrarov nastavak na isto mjesto prethodnog ,  a izgrađeni sam stavio iznad matične rešetke. Što je ovdje bilo vrlo interesantno, niti jedan ili u postotcima rečeno svega 5% je bilo zaleženih  farrarovih okvira svi su bili puni meda, a kasnije i peludi. Moram naglasiti, ako na paši repice ili bilo koje druge proljetne paše dođe do nekoliko kišnih ili hladnih dana tog trenutka moramo reagirati i poticajno  prihranjivati i to pogačama, a ako je to manji broj košnica može i sirupom barem 1l u omjeru 0,6 l vode 1kg šečera svako večer kako ne bi došlo do zastoja u gradnji saća. Kada je završila bagremova paša jedan LR nastavak sam maknuo i saće pretopio, a pčele preselio na kestenovu pašu. Tada sam farrarov nastavak koji je bio ispod matične rešetke spustio na podnicu, na njega stavio drugi farrarov nastavak sa satnom osnovom, a plodište koje je u bilo u LR nastavku  stavio iznad matične rešetke. U tom farrarovom nastavku koji je sada na podnici bilo je nešto legla, tako da sam iz plodišnog nastavka LR-a stresao sve pčele ispod matične rešetke zajedno sa maticom. Kada je to sve obavljeno okrenuo sam matičnu rešetku kako matice ne bi prešla nazad u LR nastavak po vanjskoj stjenci jer mi se je i to događalo. Nakon nekoliko dana ovaj Farrarov nastavak bio je potpuno izgrađen  i zanešen i to toliko pravilno bez i jedne trutovske ćelije. Nakon kestenove paše preselio sam na livadu i naravno došla je i jesen, tada sam imao pčele u tri Farrarova nastavka  i jednom LR-u kojega sam maknuo i pčele uzimio u tri farrarova nastavka. Ovo je bilo jako puno posla, ali pitam se kada u pčelarstvu nema posla jer tko se i malo ozbiljno bavi pčelarstvom uvijek ima posla i dan od 24 sata bude kratak. Nadam se da sam pomogao svakom tko se jednog dana odluči napraviti ovo što sam ja napravio da to bude što jednostavnije i bezbolnije. Moram reći  i ovo da se prinosi meda nisu smanjili. U slučaju bilo kakvih nejasnoća biti ću na raspolaganju da sve i svakom pojasnim u najsitnije detalje, a ako netko želi polemizirati ili filozofirati neka se ne javlja. Ova košnica je gotovo idealna za južne krajeve naše domovine, jer tamo su paše nešto oskudnije nego na kontinentu. Pošto su okviri u farrarovoj košnici niži za jednu trčinu, samim time leglo bude kompaktnije , a i okviri sa medom budu brže i kompaktnije napunjeni , a samim time i poklopljeni.

KAKO PČELARIM FARRAROVOM KOŠNICOM

Zašto sam se uopće odlučio za farrarovu  košnicu? Odgovor je vrlo jednostavan, čovjek iz dana u dan nije sve mlađi već je sve stariji i samo dizanje teških nastavaka počinje biti problem. Ali, pošto sam ja i istraživač najviše me je zainteresirala upravo ova košnica i njezine velike prednosti, a isto i neke mane koje ima kao i svaka druga košnica. Ova košnica mi se je pokazala izvrsna jer sam i uzgajivač matica tako da u bilo čemu uvijek koristim istu veličinu okvira, da li kao proizvodnu zajednicu ili kao oplodnjak za oplodnju matica. Koje su zapravo prednosti farrarove košnice: radi se sa cijelim nastavcima, a ne pojedinačno sa svakim okvirom, od prosječne paše zajednice naprave dobru, brže se puni saće medom i jako ga brzo pčele ventiliraju i dobro poklapaju. Ako paša bude tiha i duga sa malim dnevnim unosima, tu veliku prednost ima farrarova košnica, upravo radi visine okvira, pčele ne razbacuju nektar posvuda ne rade male flekice po saću, već ga ravnomjerno pune. Što se pak tiče oplodnjaka mi koristimo osam okvirni nastavak koji je pregrađen po polovici i stalno imamo jaku zajednicu koja dobro hrani mladu maticu prije same oplodnje, a po završetku uzgoja imamo izuzetno jake pomoćne zajednice koje vrlo lako prezimljavaju sa mladim maticama i u proljeće od istih se dobije od četiri do šest oplodnjaka. Ove matice koristim za izmjenu matica u proizvodnim zajednicama prije glavne paše. Koje su mane farrarove košnice ? Mnogi će reći previše nastavaka, puna premetanja, zapravo nema te košnice za koju će se svi pčelari složiti da je idealna, zašto? Jednostavno, jer u prirodi idealno ne postoji, ili bolje reći ne postoje idealni pčelari. Što me je zapravo vodilo da se opredijelim za ovu vrstu košnice ? Čitajući knjigu prvog učitelja pčelarstva u svijetu Antona Janše koji je napisao prije 250 godina da je najbolja visina saća za zimovanje od 13 do 18 cm i upravo je to bilo to što me je zainteresiralo da to i proučim. Pošto sam tada pčelario sa AŽ standard košnicom koja je za mene premala i ograničenog prostora, jednom riječju muka za pčele i pčelara, prelazim na LR što je košnica mašte, ali ni tu nisam stao jer mi je preteška i odlučim se za farrarovu košnicu za koju smatram da će ispuniti moja očekivanja. Već nekoliko godina isprobavam i radim usporedbe sa 8 okvirnom farrarovom  i na jesen ću imati rezultate jer tu je tehnologija nešto drugačija nego kod 10 okvirne. Ali već sada ću spomenuti kako pripremam zajednicu za glavnu pašu i kako mijenjam maticu u 8 okvirnoj farrarovoj košnici.

NA KOJI NAČIN PRIPREMAM ZAJEDNICU ZA ZIMOVANJE U FARRAROVOJ KOŠNICI?

Poznato je da je tijekom pašne sezone, a naročito na paši bagrema ova košnica na dva nastavka ima plodište, iznad plodišta se nalazi matična rešetka, i dalje zavisi od jačine zajednice bude 4 do 6 nastavaka medišta. Kada završi glavna paša, ja zajednicu ostavljam na 2 nastavka plodišta i 3 medišta ukupno pet nastavaka, ako se stigne na pašu amorfe tada dižem jedan plodišni nastavak,a na njegovo mjesto stavljam nastavak sa satnom osnovom. Zašto? Odgovor je jer još uvijek postoji opasnost od rojenja,ali na paši amorfe pčele izuzetno dobro i pravilno grade saće gotovo bez ijedne trutovske ćelije i k tome ako je u zajednici mlada matica. Istu stvar radim i ako idem na pašu kestena tada je gradnja još pravilnija, a na unosima se ništa ne gubi, već nam je saće u plodištu uvijek mlado, čisto ,a to je više od pola zdravlja zajednice. Kada završi paša kestena, preseljavam na livadnu pašu, gdje više ne diram plodište već skidam jedan medišni nastavak i pristupam prvom tretmanu protiv varooe i to isključivo kontaktnim sredstvom . Sada je košnica na 4-5 nastavaka i još uvijek je matična rešetka iznad drugog nastavka. Zašto držim matičnu rešetku i dalje? Odgovor je ovakav, matica zanese cijele okvire od letvice do letvice bez mednih vijenaca i to u oba plodišna nastavka. Ako bude jedan bezpašni period u srpnju, ja u tom vremenu interveniram sa 2kg pogače ili spustim na podnicu pun nastavak meda , zašto? Radi toga da ne bude prekida legla ili smanjenja zalijeganja jer u tom periodu matice počinju zalijegati zimske pčele, a sa pogačom sigurno dobivam 3-4 okvira legla i to dugoživućih pčela. Početkom rujna, radim kompletan pregled zajednice i tada ih odmah ostavljam kako će zimovat i radim drugi tretman kontaktnim sredstvom protiv varooe. Pošto nikada ne prihranjujem pčele šećerom za zimske zalihe već im ostavljam isključivo pun nastavak meda, a po potrebi i dva ako to zahtjeva jačina zajednice. Znači miće se matična rešetka i zajednica se svodi na tri ili četiri farrarova nastavka i tako zajednica ostaje do proljeća, ali moram reći da sredinom studenog napravim zimsko tretirenje protiv varooe.

ŠTO I KAKO RADIM U PROLJEĆE SA FARRAROVOM KOŠNICOM?

Sve zavisi od vremena, ali sigurno je jedno da početkom ili najkasnije polovinom veljače dodajem pogaču, koju radim sam i to sa pekarskim kvascem i šećerom u prahu u omjeru 1kg pekarskog kvasca i 10 kg šećera sa dodatkom 1% limunske ili neke druge kiseline (da se pogača ne stvrdnjava). Ovdje moram naglasiti da kvasac ne prokuhavam, već ga koristim isključivo svježeg i ne smije se dodavati nikakva tekućina niti med, jer bi pogača curila, sve se to napravi u pekarskoj ili nekoj drugoj miješalici. Pogaču zapravo dodajem onog trenutka kada pčele počinju sa unosom prve peludi sa lijeske ili ive ( a to bude negdje u ožujku ne prije). Dalje nam sve diktiraju vremenske prilike, ako vrijeme bude pogodno, tada u trećoj dekadi ožujka ili početkom travnja napravim zamjenu mjesta nastavaka ( rotaciju). Znači onaj nastavak koji je bio treći sada bude prvi, drugi ostaje na istom mjestu, a prvi dolazi kao treći. Ovako zajednica ostaje dok ne krenu neki ozbiljni unosi ili dok ne potroše pogaču. Kada krene paša vrbe, voća, a kasnije i uljane repice moramo biti spremni na dodavanje nastavka sa satnom osnovom,tu je opet zajednica do zajednice. Nastavak sa osnovom dodajem uvijek između drugog i trećeg nastavka, a nakon nekoliko dana napravim kontrolu kako koja zajednica gradi. Ako je ostala veća količina zimskih zaliha meda, tada ga stavljam u jedan nastavak, a to bude četvrti i tada stavljam matičnu rešetku na treći kako ne bi matica prešla na taj med i tu se zadržavala na nekoliko praznih ćelija jer noći još znaju biti hladne i onda matica ode u najtopliju zonu i teško se spušta u drugi i treći nastavak gdje ima prostora za polaganje jaja.  

KAKO PRIPREMAM FARRAROVU KOŠNICU ZA GLAVNU PAŠU?

Poznato je da se približno zna kada će krenuti glavna paša, a to je u mojem kraju bagrem, oduvijek se to računa kada procvate kajsija za 42 dana kreće bagrem.(u zadnje vrijeme to više nije pravilo). Kako bi pčele iskoristile glavnu pašu za to ih treba pripremiti, da ne uđu u rojevno stanje. Kada treba pripremiti zajednicu? Zajednicu treba pripremiti najkasnije 15-18 dana prije početka cvatnje bagrema. Kako ja pripremam farrarovu košnicu ? To radim na sljedeći način! Na podnicu stavljam nastavak, bočni okviri moraju biti izgrađeni, puni sa medom i peludi, u sredinu idu tri okvira sa nepoklopljenim leglom i maticom, a sve ostalo satna osnova isto tako napravimo i sa drugim nastavkom i stavljam matičnu rešetku. Sve ostalo poklopljeno leglo rasporedim u medišne nastavke i to po stupu, znači okviri sa leglom dolaze jedni iznad drugih, a pored legla stavljam osnovu. Sav med koji bude u košnici stavljam na vrh, a to bude šesti ili sedmi nastavak, kad krene glavna paša jednostavno se ti medni nastavci skinu i izvrcaju. Kada smo sve ovo napravili nakon osam dana moramo pregledati sve nastavke iznad matične rešetke da pčele nisu izvukle matičnjake, ako su ih povukle to treba porušiti kako kasnije ne bi imali problema, može se dogoditi da se takva zajednica izroji.

KAKO PRIPREMAM 8 OKVIRNU FARRAROVU KOŠNICU ZA GLAVNU PAŠU?

Kao što sam rekao na samom početku, već dvije godine pokušavam istražiti kako najbolje pripremiti zajednicu u 8 okvirnoj farrarovoj košnici. Došao sam do interesantnih rezultata, ali sa puno rada i upornosti. Za svaku proizvodnu zajednicu imam po dva nukleusa koji prezime na tri nastavka, a osnovna zajednica prezimljava na četiri. U proljeće se radi sve isto kao i sa 10 okvirnom košnicom. Kada dođe vrijeme za pripremu za glavnu pašu tada se to radi ovako. Plodište se priprema kao i kod deset okvirne košnice, matična rešetka dolazi na drugi nastavak, iznad rešetke redom dolaze četiri okvira legla, pored legla osnova i izgrađeno saće i i tako do petog nastavka, zatim se u nukleusima pronađe matica, koja ostaje sa nepoklopljenim leglom na starom mjestu. Sve poklopljeno leglo iz dva nukleusa ,a to bude oko tri  nastavka sa po četiri do pet okvira legla spajamo sa proizvodnom zajednicom. Spajamo ju na način da na proizvodnu zajednicu i to na peti nastavak stavljam uokvirenu matičnu rešetku koja ima leto, zapravo ta rešetka i ne služi ničemu osim što ima leto i pčele se spoje, a može biti i samo okviri za matičnu rešetku sa letom bez rešetke(naglašavam ja ne bušim rupe na nastavcima jer mi se to jednostavno ne sviđa). Ovakva zajednica na kraju bagremove paše bude na 8 do 9 nastavaka( ako budu ispunjeni svi uvjeti medenja kao i vremenski uvjeti ) . Na oglednom pčelinjaku od deset zajednica godišnji prosjek je bio 95 kg izvrcanog meda i to samo na dvije paše bagrem i kesten,a to je bilo u sezoni 2018. godine ( Nije bilo rojenja).

KAKO I KADA MIJENJAM MATICE U FARRAROVOJ KOŠNICI

Garancija dobrih i visokih prinosa je svakako mlada i kvalitetna matica, zato svaki imalo ozbiljan pčelar mijenja najkasnije dvogodišnju maticu mladom maticom. Ja to radim gotovo svake godine na 80% pčelinjih zajednica. Ja to radim na način da na peti nastavak proizvodne zajednice stavim mrežu(može onu za komarce) na mrežu uokvirenu matičnu rešetku sa letom i onda nukleus na jednom nastavku farrar. To radim kada krene kestenova paša. Nakon pet dana mičem mrežu,tako da obje zajednice jedno vrijeme komuniciraju. Nakon deset dana taj nukleus spuštam na podnicu na taj nastavak sa mladom maticom stavljam nastavak sa praznim svijetlim izgrađenim saćem i matičnu rešetku, a plodište sa starom maticom dižem na mjesto nukleusa i za nekoliko dana pronalazim maticu koju uklanjam ili ako je po procjeni dobra stavljam u mali oplodnjak do kasnije zamjene. Možda sve ovo izgleda malo previše posla, ali kada se to radi u praksi to je izuzetno brzo i jednostavno. Ima tu puno prednosti, moja niti jedna matica nije u kavezu za dodavanje, na ovaj način nema gubitaka matica, a za nešto gdje nema gubitaka treba se i potruditi. Ako čovjek ništa ne uloži ne može ništa niti očekivati, prema tome u ovim slučajevima kako ja radim uložen je rad, a svi rezultati koji dolaze su mi nagrada.

Kako je i najavljeno izašla je nova knjiga iz tiskare i moguće ju je naručiti kod autora. U najavi je bilo sve rečeno, ali ponovit ćemo da knjiga ima 410, stranica, oko 600 slika koje prate tekst, tvrdi uvez. Knjiga je namijenjena svim pčelarima, kako početnicima tako i onima najiskusnijima, svatko ima što naučiti ili se podsjetiti na ono što je možda zaboravio.

 Pčelarski radovi u Ožujku

Ožujak je mjesec između zime i proljeća. Temperature zraka znaju se popeti i iznad prosjeka pa znade biti dana kad sunce zagrije i do 20 C, ali isto tako se događa da u Ožujku i zapadne snijeg. U Ožujku znaju oborine biti češće nego u Veljači, ali isto tako dani su sve duži tako da tijekom mjeseca bude od 130-160 sunčanih sati a u južnim krajevima naše zemlje i više. Kao što znamo Ožujak je i prvi proljetni mjesec. Priroda se sve više budi, a s tim se pojavljuje i mnoštvo cvjetova biljaka koje daju pelud i nektar. Od tih biljaka treba napomenuti: lijesku, vrbu ivu, drijen, a kasnije i šljivu đanariku, kao i mnoge druge. U koliko vrijeme dopusti ove biljke pčelama daju obilje svježe peludi a neke i nektara, npr. Vrba iva. Ako je pčelinja zajednica uspješno prezimila, ona je sada iste jačine kakva je bila kada smo je uzimili. U koliko na zalihi ima dobro raspoređenog meda, mlada i zdrava matica dnevno će u prosjeku položiti 800-1000 jaja i neosjetno će doći do promjene zimskih pčela. Nije na odmet, ako ima poklopljenog meda u okvirima da ih svakih 5-6 dana nagrebemo viljuškom za odklapanje i stavimo pored legla. Na taj način ćemo stimulirati maticu da ne smanjuje zalijeganje. Ako mednih okvira nema, pčele treba stimulirati pogačama. Kako se pripremaju stimulirajuće pogače pisao sam u prošlim brojevima Hrvatske pčele. Iako su pčele još u klupku, aktivnost zajednice se povećava. Sve su veće potrebe za vodom, u koliko nisu postavljene pojilice to treba napraviti odmah, tim prije ako smo dodali pogaču. Leglo kod jačih zajednica zauzima 3-4 okvira, čije su površine cijelog okvira do vijenca sa medom. Na središnjim okvirima se vidi sve više mladih pčela, koje se polako uključuju u rad u unutrašnjosti košnice, kao kućne pčele. Oko legla pčele rade vijence sa razrijeđenim medom, koji je potreban za pripremu hrane ličinkama. Potrošnja meda je iz dana u dan sve veća, radi sve jačeg razvoja zajednica. Kad vrijeme dozvoli pčele sve više izlijeću kako bi donijele pelud, nektar, vodu, a mlade pčele rade svoje prve orijentacijske letove u toplim popodnevnim satima. U drugoj polovini mjeseca mogu se maknuti češljevi sa leta, koji su tamo da bi spriječili ulazak miševa, a pčele su sve aktivnije tako da je miševima i voluharicama ulazak u košnicu gotovo nemoguć. U Ožujku se obično može primijetiti tzv. ,, proljetno slabljenje,, zajednica, jer zimske pčele sve više odumiru, mladih još nema dovoljno da bi nadoknadile taj gubitak.

ŠTO PČELARI TREBAJU RADITI U OŽUJKU?

Ako prvi letimični proljetni pregled nije obavljen tijekom Veljače zbog hladnog vremena, ili nekog drugog razloga. Takav pregled mora se obaviti početkom Ožujka,kako bi se mogle poduzeti određene radnje ako budu potrebne. Zajednicama mora biti osigurana dovoljna količina hrane, u slučaju nedostatka pčelar mora intervenirati  kako ne bi došlo do zastoja u sve burnijem razvoju. Slabije zajednice treba dobro utopliti, kako bi se i one što bolje razvijale, ali ako su toliko slabe da ne mogu dalje treba ih spojiti sa nekom jačom. Pri spajanju takovih zajednica posebnu pozornost treba posvetiti da nema vidljivih znakova neke od bolesti npr. nozemoze, ako postoji i najmanja sumnja takovu zajednicu je najbolje uništiti a sače pretopiti. Glavni ili osnovni proljetni pregled radi se u drugoj polovini Ožujka tj. Oko ,,Josipovog,, a sve ovo ovisi o vremenskim i klimatskim prilikama u mjestima gdje se nalazi zimovnik. Pošto takovi pregledi duže traju, treba ih obaviti kada je toplo vrijeme, a temperatura nije niža od 15 C-18 C tako da pčele lete, sakupljajući pelud i nektar sa biljaka koje u to vrijeme cvatu. Prije svega treba izvaditi utopljavajući materijal, kako bi se osušio za vrijeme pregleda. Ja osobno nikada ne radim bilo kakvo utopljavanje, jer se držim onog biološkog, da ni u prirodi u duplji drveta ili nekoj pukotini zida nitko ne utopljava pčele pa ne ću niti ja. Prilikom osnovnog pregleda treba točno utvrditi jačinu i zdravstveno stanje pčelinjih zajednica, količina legla i kvalitetu matice. Naročito moramo pripaziti,na količinu i kvalitetu hrane kako bi što bolje osigurali najpovoljnije uvjete za što bolji i brži razvoj pčelinje zajednice. Snagu zajednice ćemo ocijeniti po zaposjednutim ulicama sa pčelama kao i po broju okvira sa leglom kako poklopljenim i nepoklopljenim. Prema količini i izgledu legla ocijenit ćemo i kvalitetu matice. Pčelari koji se bave uzgojem matica, trebaju staviti okvir građevnjak  u one zajednice koje su odabrane za trutare, kako bi na vrijeme imali dovoljan broj zrelih trutova za oplodnju matica. Oni pčelari koji pčelare sa AŽ košnicama ne moraju se previše žuriti i forsirati razvoj jer ionako će imati velikih problema sa spriječavanjem  rojenja i samim rojenjem. Vrijeme je da se pripreme okviri i satna osnova, kako nas ne bi vrijeme pregazilo i kako ne bi morali raditi sve na brzinu kada za to dođe vrijeme. Na kraju ove priče ako je  koja zajednica propala obavezno moramo tu košnicu dobro zatvoriti ili maknuti sa pčelinjaka. Kako savjeta nikad dosta, ponovit ću aktivirajte higijenske pojilice, dezinficirajte pčelinjak i pola zdravlja je tu. Kako i čime dezinficirati pčelinjak? Jednostavno, kupimo dezinfekcijsko sredstvo IZOSAN, uzmemo špricu za špricanje voćaka od 10L. Napunimo je vodom i u tu vodu stavimo dvije jušne žlice izosana,pošpricamo prostor ispred, ispod i iza košnica, kao i hodnik u kamionu ili kontejneru.

                        „ČETRDESET GODINA PČELARSTVA“

                        Pčelarska praksa, iskustva, radovi i savjeti

Knjiga je podijeljena u četiri poglavlja koja obuhvaćaju sve od početnika do naj iskusnijeg pčelara pa i poeziju pčelarstva UZGOJ I ODABIRANJE MATICA. Knjiga ima 410 stranica i oko 600 slika koje prate tekst u ovome dijelu. Ovdje je opisan moj rad, iskustva, istraživanja kao i tehnologije rada s mnogim tipovima košnica. Ne mogu reći da sam objavio baš sve, jer trebalo bi mi još toliko stranica i barem tisuću slika, a to u ovom trenutku je gotovo nemoguće financijski podnijeti. Opisano i objavljeno je ono najvažnije, a to je za početnike, „Radovi po mjesecima“ i naravno kao što sam već naveo uzgoj matica. Iz tiska će izaći početkom ožujka i biti će dostupna za kupnju u početku samo kod i od autora. Cijena pojedinačnog primjerka je : 40,00 eura, a ako bi bila narudžba 10 i više primjeraka onda je cijena 35,00 eura , a ako bi udruga naručila i veći broj za svoje članove tada bi cijena mogla biti i niža oko 30,00 eura ali sve je dalje samo dogovor. Knjiga ima tvrde korice tj. tvrdi uvez. Knjiga se može naručiti samo kod autora i to na broj mobitela: 091 2983333 ili na E-mail: josipkriz22@gmail.com ili putem poruka na Whatsap ili viber (preko društvenih mreže ne može jer to ne posjedujem). Plaćanje je pouzećem, a šaljem isključivo HP- expresom, poštarinu plača kupac. Ako kupuje udruga tada se radi kupoprodajni ugovor i plaćanje je unaprijed i to na tekući račun prodavatelja.