VAŽNOST TRUTOVA U PČELINJOJ ZAJEDNICI

Nema komentara » Datum objave: 28.04.2020 u 19:37 - postavio
Kategorija: Uncategorized

 Da se podsjetimo i upozorimo da se trutovsko leglo ne izrezuje i ne uništava . trutovi su nam potrebni , neće se izbaciti na taj način značajan broj varoa , a sa izrezivanjem i uništavanjem trutovskog legla napravit ćemo veliku štetu pčelinjoj zajednici. 

Trutovi u pčelinjoj zajednici obnašaju važnu ulogu mužjaka. No, to nije njihova jedina funkcija. Kako se razvijaju iz neoplođenih jaja, trutovi nemaju oca, već samo majku, djeda i baku. U njihovim ćelijama, kao i u spermi, nalazi se duplo manji broj kromosoma (svega 16), dok matica i pčela radilica u svojim ćelijama imaju 32 kromosoma. Dužina tijela jednog truta iznosi 14-17 mm, a težina oko 250 mg. Od trenutka kada dostigne spolnu zrelost, između osmog i četrnaestog dana starosti, njegova najvažnija uloga je sparivanje s mladom maticom. U svakoj normalnoj pčelinjoj zajednici mora biti od 1.000 do 1.300 trutova.(ali i više od ovih brojki) To je daleko veći broj trutova od broja potrebnog za oplodnju matice, ali i velika sigurnost za maticu da će do toga i doći. Iako se naglašava njihova spolna uloga, trutovi se u pčelinjoj zajednici ne nalaze samo radi sparivanja s maticom. Svojim feromonima potiču pčelinju zajednicu na ukupnu aktivnost; što se ogleda u gradnji saća, većem unosu nektara, većim zalihama peludi i meda, kao i sigurnijom obranom od tuđica. Pčelinja zajednica, koja tijekom godine nema trutova, ima male ili gotovo nikakve zalihe meda i peludi. U jesen, poslije prestanka unosa nektara u košnicu, ukoliko pčelinja zajednica ima dobru, mladu i zdravu maticu, pčele radilice izbacuju trutovsko leglo, a trutove istjeruju. Istjerani trutovi uglavnom pronalaze pčelinje zajednice koje nemaju maticu, imaju matičnjak ili neoplođenu maticu i tu se skupljaju, gdje mogu prezimiti i biti sposobni za oplodnju matice u proljeće (veljača-ožujak, ako posluži vrijeme).Ovo nije pravilo ali događa se ponekad.

ŠTO JE KVALITETA TRUTA?

Obično se za trutove kaže - da služe isključivo za oplodnju matice i da su za sve ostalo štetni. Zahvaljujući takvom mišljenu, veliki broj pčelara troši previše vremena na uništavanje trutova i trutovskog legla. Međutim, može se reći jednom rečenicom da u onoj košnici u kojoj nema trutova, tijekom sezone, nema niti meda. Iz toga svega može se izvući važna pouka da trutovi imaju jednu važnu ulogu oplodnje, ali oni svojom prisutnošću u košnici bitno utječu na ukupnu radnu sposobnost i raspoloženje pčela. Već više desetljeća je poznato da su trutovi proizvod majke, da nemaju oca, da svoje genetičke osobine nasljeđuju od majke, bake i djeda. Kako se rađaju iz neoplođenih jaja koje mogu položiti: oplođena, neoplođena matica i pčela radilica (u određenim slučajevima), u njihovim ćelijama organizma ima 16 kromosoma. Poznata je i činjenica da trutovima nije zabranjen ulazak u bilo koju pčelinju zajednicu i to zato što nemaju Nosanovljevu žlijezdu kao znak raspoznavanja među pčelama. To im omogućava da po vlastitoj želji napuste matičnu zajednicu i da se tijekom dana nađu u nekoliko košnica koje su udaljene jedne od drugih i po nekoliko kilometara. U prirodnim uvjetima razvoja pčelinje zajednice ove genetičke osobine trutova bile su presudne za održanje vrste. Pčelinje zajednice, živeći u velikim šumama na velikim udaljenostima jedna od druge, teško bi se održale bez tih osobina trutova jer bi se matice više godina sparivale u najbližem srodstvu. Ne tako rijetko, na mnogim pčelinjacima koji su izolirani, prednost u sparivanju sa neoplođenom maticom imaju trutovi s tog pčelinjaka. To dovodi do sparivanja u najužem srodstvu, što znači da će najveći broj jaja biti oplođeno spermom trutova u najužem srodstvu sa maticom. Mnoge tek izležene ličinke bit će pojedene (diploidni trutovi), a one koje prežive, bit će za život manje sposobne. Pčelari to mogu vrlo lako primijetiti - kada izvade okvir s leglom i vide da se u mnogim ćelijama saća nalaze jaja i ličinke, a da su neke prazne (rešetkasto ili nekompaktno leglo).  

                      KAKO OSIGURATI KVALITETNE TRUTOVE?

Samo u jakim i zdravim pčelinjim zajednicama, s dovoljno hrane i dnevnog unosa nektara i peludi, mogu se uzgojiti zdravi, jaki i vitalni trutovi. U slabim pčelinjim zajednicama iako ima trutova, oni su slabo hranjeni, fizički su slabi i zato rijetko izlaze iz košnica, a i njihova sperma je nikakve kvalitete, što je jako važno za zadovoljavanje prvog uvjeta kvalitete. Drugi uvjet „leži“ u njegovom porijeklu. Njihova majka, koju ocjenjujemo po pčeli radilici, ne bi smjela poticati iz roja. Trutovi bi trebali poticati iz zajednica koje nisu agresivne, grabežljive i pretjerano rojevne. Treći uvjet osiguravanja kvalitetnih trutova sastoji se u tome da na pčelinjaku ne bude samo dovoljan broj trutova, već da oni potiču od najmanje pet matica koje nisu u međusobnom srodstvu.

KAKO SE TO TREBA RADITI?

Svaki pčelar koji se imalo ozbiljno bavi pčelama, treba kupiti 5-6 kvalitetnih matica, ali pod uvjetom da mu uzgajivač garantira da one nisu sestre. Od tih matica treba formirati 5-6 jakih zajednica koje će u drugoj polovini ožujka imati 5-6 okvira legla. Iz plodišta košnice izvadi se jedan krajnji okvir i napravi se pomicanje ostalih okvira kako bi se u sredini sa leglom napravilo prazno mjesto. U taj prazan prostor stavi se potpuno prazan okvir bez osnove i žice. Na isti način se tretiraju i ostale zajednice. Da bi si olakšali posao koji slijedi, ove košnice moraju imati hranilice koje ne propuštaju tekuću hranu. Kada su se prazni okviri stavili u košnicu, pčelinje zajednice se svakodnevno prihranjuju šećernim sirupom. Svakog dana ujutro i navečer, bez obzira na zalihe meda i unosa nektara, dodaje se po 0,50 l sirupa. Za stimulativno prihranjivanje je najbolje upotrijebiti sirup 1:1 i takvim sirupom prihranjivati svaki dan. Pčele će za 2-3 dana u praznom okviru sagraditi saće sa trutovskim ćelijama. Budući da se saće nalazi između legla, a pčele se stimulativno prihranjuju, matica će ga brzo zaleći neoplođenim jajima. Zahvaljujući šećernom sirupu te unosu nektara i peludi za 35 dana dobili smo:  

1. - oko 25.000 zdravih i vitalnih trutova koji nisu u nikakvom srodstvu jer potječu od 5 matica koje nisu sestre.

2. - svaka neoplođena matica bit će oplođena ovim trutovima.

3. - ukoliko se prve godine s ovim trutovima spari 10-20% matica, proces oplodnje prenosi se u narednu i niz narednih godina, bez opisanog  postupka.

Potrebno je napomenuti da će pčelinjaci u krugu od 10 km imati koristi od toga i njihove vlasnike treba na to poticati jer će time doći do uzajamne koristi. Kako trutovi oplodnjom matice prenose na pčelu radilicu 75% svojih genetskih osobina, od promjene u pozitivnom smislu dolazi prve, a posebno druge i slijedećih godina. Te će promjene pčelar primijetiti po većem prinosima meda u prosjeku za oko 15-30% što nastaje iz slijedećih razloga: pčelinja zajednica će ući u zimu sa većim brojem mladih pčela, a samim time zajednice manje obolijevaju od nozemoze, vapnenog legla i drugih bolesti. Na proljeće će se pčelinja zajednica brže razvijati, a dobit ćemo zajednice s puno manjim rojevnim nagonom. Sve ovo ne zahtijeva veliko znanje pčelara, nije skupo rješenje i može se izvesti već u tijeku jedne do dvije godine.

UPOTREBA TRUTOVA U UVJETIMA SUVREMENOG PČELARENJA

U normalnim uvjetima suvremenog pčelarenja, pčelari će kao i do sada trutove koristiti na isti način. To znači da će trutovi po svojoj želji, u vremenu kada im to odgovara, napuštati i vraćati se u košnicu u kojoj su se izlegli. Kako potječu od provjerene matice, uzgojeni u jakim pčelinjim zajednicama, u djevičanskom trutovskom saću, njihovi  vanjski organi za letenje i orijentaciju, kao i svi unutarnji organi, prvenstveno organi za oplodnju, biti će maksimalno razvijeni. Tako uzgojeni trutovi bit će vitalniji, sposobniji i vrlo agresivni prilikom sparivanja. Oni će na svakom pčelinjaku biti dominantni nad ostalim trutovima, bez obzira potječu li sa istog ili drugog pčelinjaka. To će omogućiti njihovo sparivanje s neoplođenom maticom prvenstveno iz pčelinjaka s kojeg potječu, a zatim i s maticama iz susjednih pčelinjaka.

Treba li izrezivati trutovsko leglo u svrhu biološkog uništavanja varooe? Odgovor je negativan, iako su znanstvenici savjetovali pčelare da to rade i onda odjednom zašutjeli; svjesni da su opet napravili pogrešku kao i s antibioticima. Mnogi će se zapitati kako? Evo odgovora i činjenica. Govori se da je svako otvaranje košnice stres za pčelinju zajednicu, da, to je istina, ali kada se odstrani okvir s poklopljenim trutovskim leglom, to nije samo stres za zajednicu, to je i šok. Pčele nikada ne rade i ne očekuju ono što im ne treba. Mnogi su govorili da je trutovsko leglo klopka za varoou, da se izrezivanjem poklopljenog legla izbaci do 50% varoe (to da nije žalosno bilo bi smiješno). Moja istraživanja su pokazala sasvim suprotne rezultate, i to ne samo kod varooe, već i smanjenjem unosa nektara i peludi, i to za cijelih 30%. Kada pčelinjoj zajednici oduzmemo ono što ona očekuje, u ovom slučaju trutove, ona tog  trenutka koncentrira sve snage u obnovu toga čega nema, a treba i zanemaruje onaj posao koji je do tada radila, sakupljajući nektar i pelud. Nije samo to najveći grijeh, kao što je već rečeno, koliko se genetskog materijala baci, koliko se vremena potroši i koliko se štete napravi (više nego koristi). Evo još podataka, ako tzv. građevnjak izbacimo samo tri puta, izbacili smo 20% legla koje bi tamo bilo.

Nadam se da sam mnogima dao na razmišljanje isplati li se ovo raditi ili ne, svjestan sam da će biti onih koji će reći „ali…“, mogu to reći samo onda kada će vidjeti u oglednoj staklenoj košnici što se događa nakon tih zahvata, a ne pročitanih podataka na internetskim forumima ili napamet napravljenim istraživanjima. Moj stav je - da je izrezivanje trutovskog legla besmisleno iako me još i danas neki pčelari uvjeravaju da je to super!!! A ja im kažem neka prestanu čitati stare tekstove na internetu od kvazi znanstvenika jer to su ionako negdje davno kopirali,a košnicu nikada nisu otvorili.