HITNO: APIMONDIA POZIVA NA KOORDINIRANU AKCIJU PROTIV GRINJE TROPILAELAPS MERCEDESAE U EUROPI
Datum objave vijesti:7. studenog 2026.
Broj pregleda: 1.565
Nakon nedavnog otkrića grinje Tropilaelaps mercedesae u Turskoj i Gruziji, Apimondia poziva pčelarske udruge, veterinarske vlasti i nadležne institucije diljem Europe da ojačaju spremnost za rastuću prijetnju koju predstavlja ova vrsta grinja.
Ova parazitska grinja predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje medonosnih pčela zbog brzog širenja, teškog otkrivanja i potencijalnih posljedica za pčelarstvo. Prevencija, rano otkrivanje i brza reakcija naše su prve linije obrane.
Apimondia poziva zemlje da ojačaju nadzorne i dijagnostičke kapacitete, podignu razinu svijesti među pčelarima i veterinarima, ojačaju granične kontrole, ažuriraju planove za nepredviđene situacije i poboljšaju prekograničnu suradnju.
Pozivamo sve pčelarske udruge da se obrate nacionalnim veterinarskim vlastima i surađuju kako bi osigurale učinkovit nadzor, pripravnost i koordinirano djelovanje.
Zaštita zdravlja medonosnih pčela zahtijeva hitnu akciju i međunarodnu suradnju.
Potpuni službeni dokument Apimondije
TROPILAELAPS MERCEDESAE U EUROPI
POZIV APIMONDIJE NA HITNE MJERE
NADZOR I DJELOVANJE
Međunarodna federacija pčelarskih udruga - Apimondia, nakon konzultacija sa Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja (WOAH), poziva pčelarske udruge i nadležna tijela u njihovim zemljama da poduzmu HITNE mjere.
Egzotična grinja Tropilaelaps mercedesae , koja se nedavno pojavila u Turskoj, nakon Rusije i Gruzije, predstavlja hitnu i sve ozbiljniju prijetnju zdravlju medonosnih pčela u Europi, kao i u drugim regijama. Ovaj parazit još nije uspostavio svoju prisutnost u Europi, ali postupno širi svoj geografski raspon prema ovoj regiji, što zahtijeva hitnu i koordiniranu pripravnost svih zemalja.
Grinje roda Tropilaelaps karakteriziraju se brzim kretanjem, skrivenom foretičkom životnom fazom (razdobljem tijekom kojeg se nalaze na tijelu pčele) i agresivnim reproduktivnim ciklusom koji se odvija u prekrivenim stanicama legla. To otežava otkrivanje i suzbijanje ovog parazita.
Izvorno povezana sa svojim prirodnim domaćinom, azijskom divovskom medonosnom pčelom ( Apis dorsata ), ova je grinja promijenila domaćina i sada parazitira na vrsti Apis mellifera u Nepalu, Mjanmaru, Republici Koreji i Papui Novoj Gvineji. U Indiji, Kini, Tajlandu, Indoneziji, Vijetnamu i Filipinima prisutna je na objema vrstama pčela.
Nedavni nalazi zabilježeni su u središnjoj Aziji: u Gruziji u rujnu 2024. (WAHIS događaj 6115), a dodatno izvješće iz Turske u kolovozu 2026. (WAHIS događaj 7792) potvrđuje daljnje širenje grinje prema istočnoj Europi. Također postoji zabrinutost zbog moguće prisutnosti ove grinje u drugim zemljama u području između Europe i jugoistočne Azije.
Prevencija, rano otkrivanje i brza reakcija na pojavu grinje Tropilaelaps osnovne su linije obrane.
Detekcija i dijagnostika
Otkrivanje i dijagnosticiranje ove grinje predstavlja poseban izazov. Tropilaelaps je manji i svjetlije boje od Varroa destructor , većinu svog razvoja provodi u leglu i vrlo se brzo kreće kroz saće. Klinički znakovi infestacije mogu se zamijeniti s onima koje uzrokuje Varroa.
Stoga je bitno da pčelari, veterinari i nadležna tijela budu dobro informirani o riziku od unošenja ovog parazita, da budu u stanju prepoznati znakove upozorenja i primijeniti odgovarajuće mjere nadzora, kako bi se sumnjivi slučajevi otkrili u ranoj fazi i bez odgode prijavili veterinarskim tijelima i putem Svjetskog informacijskog sustava za zdravlje životinja (WAHIS).
Referentni laboratorij WOAH-a za infestacije grinjama Tropilaelaps kod medonosnih pčela , kao i Suradnički centar WOAH-a „Dobra pčelarska praksa i biosigurnosne mjere u pčelarskom sektoru“ stoje na raspolaganju državama članicama. Oni mogu pružiti podršku pružanjem referentnog materijala, organizacijom obuke i međulaboratorijskih ispitivanja te potvrđivanjem sumnjivih slučajeva morfološkim i molekularnim metodama, uključujući PCR i sekvenciranje.
Komisija za zdravlje pčela Apimondije također je dostupna za organiziranje programa obuke i nadzora u izravnoj suradnji s pčelarima.
Poziv pčelarskim udrugama europskih zemalja
Apimondia poziva sve pčelarske udruge u europskim zemljama da se upoznaju s preporukama WOAH-a te da kontaktiraju svoje veterinarske službe i nadležna tijela kako bi koordinirali aktivnosti za rano otkrivanje ove grinje.
Preporuke nadležnim tijelima nakon nedavne objave WOAH-a
- Nadzor i rano otkrivanje
Sve zemlje trebaju pojačati pasivni i aktivni nadzor, posebno u pograničnim područjima i područjima s povećanim rizikom od unošenja parazita.
Potrebno je osigurati brzo prijavljivanje i dijagnostičku potvrdu sumnjivih slučajeva, kao i pravovremeno prijavljivanje sumnjivih i potvrđenih nalaza putem WAHIS sustava, kako bi se omogućila regionalna koordinacija i procjena rizika.
- Svijest o riziku i spremnost
Sve zemlje, veterinarske vlasti i pčelarske udruge trebaju povećati svijest pčelara o biologiji i epidemiologiji grinje Tropilaelaps, riziku od njezina brzog širenja i mogućim posljedicama za održivost pčelarskog sektora.
Treba usvojiti mjere nadzora temeljene na procjeni rizika, posebno za pčelinjake s povećanim rizikom koji se nalaze:
- u blizini važnih područja određenih za aktivnosti oprašivanja i sakupljanja hrane;
- u područjima gdje se prakticira migracija pčela;
- na mjestima gdje se primaju uvezene pčele;
- blizu luke i zračne luke.
- Granična kontrola i oprez u prometu
Službe granične kontrole potrebno je upozoriti da pojačaju nadzor i provedu mjere za otkrivanje moguće ilegalne trgovine pčelama i pčelarskim materijalom.
Posebnu pozornost treba posvetiti kretanju matica, kolonija, rojeva i nukleusa, posebno iz zaraženih ili susjednih područja.
Kako bi se osiguralo sigurno kretanje živih pčela, pčelarskih proizvoda i rabljene pčelarske opreme, trebale bi se primjenjivati relevantne odredbe Zakona o kopnenom zdravlju WOAH-a.
Pčelare treba upoznati sa standardima WOAH-a utvrđenim u Zakonu o zdravlju kopnenih životinja, kao i s važnošću njihovog poštivanja kako bi se spriječilo unošenje grinja Tropilaelaps u zemlju putem međunarodne trgovine živim pčelama ili pčelinjim proizvodima.
- Dijagnostički kapaciteti
Treba primijeniti službene metode identifikacije koje se koriste na razini Europske unije (Europski referentni laboratorij za zdravlje pčela – EURL).
Zemlje članice se potiču da koriste laboratorijsku podršku referentnih i suradničkih centara WOAH-a, uključujući referentni materijal, obuku i međulaboratorijsko testiranje, kao i da osiguraju obuku za veterinare i laboratorijsko osoblje o metodama terenske detekcije.
- Obuka i tehnički kapaciteti
Potrebno je pokrenuti ili nastaviti obuku veterinara, službenih inspektora i pčelara o metodama otkrivanja grinja, kao i razviti i distribuirati jasne materijale za identifikaciju i izvještavanje o nalazima, prilagođene objema skupinama korisnika.
Trebalo bi izraditi posebne upute i priručnike za obuku pčelara, veterinara, zaposlenika u dijagnostičkim laboratorijima i osoblja na graničnim prijelazima.
- Nacionalni planovi za hitne slučajeve i preventivne mjere
Potrebno je pripremiti ili ažurirati nacionalne planove i protokole za reagiranje u hitnim slučajevima te redovito provjeravati njihovu učinkovitost putem simulacijskih vježbi.
Strategije za iskorjenjivanje i suzbijanje grinja trebale bi se razviti, uključujući terenska ispitivanja, u suradnji s laboratorijima i stručnjacima iz zemalja izvan EU.
- Prekogranična koordinacija
S obzirom na to da ovaj rizik ne poznaje nacionalne granice, zemlje koje graniče s područjima gdje je grinja već otkrivena potiču se da bez odgode reagiraju i koordiniraju nadzor i razmjenu informacija sa susjednim zemljama.
Širenje grinje Tropilaelaps mercedesae prema Europi pokazuje koliko se brzo nove prijetnje zdravlju pčela mogu širiti između različitih regija i preko nacionalnih granica.
Pripravnost se može procijeniti koordiniranim, namjenskim simulacijskim vježbama. Planovi pripravnosti moraju uzeti u obzir posebne poteškoće povezane s otkrivanjem i dijagnozom ovog parazita.
Dodatne preporuke za pčelare i njihova udruženja
Kao odgovor na ovu hitnu situaciju, a u skladu s prethodno objavljenim preporukama Radne skupine Apimondije o GVPA i preporukama WOAH-a, Apimondia predlaže niz praktičnih aktivnosti koje bi pčelarske udruge trebale provoditi u suradnji sa svojim članovima.
- 1. Hitno razjasniti zdravstveno stanje Ukrajine, Turske i susjednih područja u vezi s prisutnošću grinje Tropilaelaps .
- 2. Sve pčelarske udruge trebaju kontaktirati nadležna tijela i veterinarske službe te ih obavijestiti o hitnosti situacije, kao i što prije prijaviti sve sumnjive slučajeve.
- 3. Poticati uspostavu službenog tehničkog sustava uzbunjivanja za pojavu grinja Tropilaelaps , u okviru nacionalnih sustava zaštite zdravlja životinja.
- 4. Osigurati da nema trgovine iz ugroženih područja. Ne uvoziti žive pčele i proizvode iz stranih zemalja bez odgovarajućih veterinarskih certifikata.
- 5. Izbjegavajte kupnju rabljene pčelarske opreme osim ako nije pravilno tretirana (na primjer, dezinficirana).
- 6. Pčelarski sektor mora, putem svojih članova, odmah raditi na podizanju svijesti među veterinarskim službama, inspektorima i svim dionicima u pčelarstvu. Također je potrebno uspostaviti suradnju s nacionalnim referentnim laboratorijima i nadležnim tijelima kako bi se:
- organiziranje zajedničkih sastanaka s pčelarima, lokalnim vlastima i referentnim laboratorijima;
- pregledavanje i ažuriranje planova za hitne slučajeve i programa praćenja;
- validacija i primjena dijagnostičkih protokola, uključujući metode molekularne detekcije;
- osiguravanje spremnosti za brzi odgovor u različitim scenarijima.
- 7. Hitno zatražiti pokretanje odgovarajućih istraživanja za poboljšanje dijagnostike i mjera suzbijanja grinja.
- 8. Surađivati s Apimondijom kako bi se uspostavio neposredni, koordinirani plan nadzora i praćenja, koji bi uključivao:
– Obuka pčelara o metodama prikladnim za otkrivanje grinja i praćenje njihovog razvoja (online obuka).
– Koordinirano praćenje pčelinjaka, uz izravno sudjelovanje pčelara kao građana istraživača. Predlaže se uspostava baze podataka s imenima pčelara, lokacijama pčelinjaka, obrascima za prikupljanje podataka i izvješćima koja će se podnositi svaka dva mjeseca.
Nadzor bi se provodio unutar preventivne zaštitne zone za praćenje i kontrolu, na primjer, u radijusu od najmanje 100 km.
U suradnji sa zemljama uz istočne granice Europske unije, unutar ove zone treba uspostaviti sustavni nadzor korištenjem modernih metoda molekularne dijagnostike. To bi uključivalo analizu uzoraka medonosnih pčela koje prikupljaju pčelari, a preuzimaju službeni veterinari.
Ovaj pristup bi omogućio isplativo testiranje velikog broja uzoraka, kako bi se potvrdila odsutnost grinja ili omogućilo njihovo rano otkrivanje.
U slučaju pozitivnog nalaza, postojeće zakonodavstvo Europske unije omogućilo bi brzu aktivaciju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje parazita, ako je potrebno.
– Organiziranje praktičnih terenskih demonstracija s lokalnim znanstvenicima ili posjeta tim zemljama, kad god je to moguće.
Važna napomena o sredstvima za liječenje
Željeli bismo naglasiti da trenutno u Europskoj uniji ne postoje veterinarski lijekovi koji su posebno odobreni za suzbijanje grinja Tropilaelaps .
Iako neki tretmani koji se koriste protiv grinje Varroa destructor mogu pokazati djelomičnu učinkovitost, njihova primjena postavlja pitanja o prisutnosti ostataka lijekova, razvoju otpornosti parazita i dugoročnoj održivosti takvih mjera.
To dodatno potvrđuje da su prevencija, rano otkrivanje i brza reakcija osnovne strategije u borbi protiv ovog parazita.
Reference
- WAHIS – Svjetski informacijski sustav za zdravlje životinja.
- Informativni dokument o grinjama Tropilaelaps za pčelare – Europski referentni laboratorij za zdravlje pčela (ANSES).
- WOAH Zemaljski zdravstveni kodeks.
- WOAH priručnik za dijagnostičke testove i cjepiva za kopnene životinje.
Kontakt i profesionalna podrška
– Referentni laboratorij WOAH za zarazu medonosnih pčela grinjama Tropilaelaps :
Dr. Stephanie Franco
ANSES – Francuska agencija za hranu, okoliš te zdravlje i sigurnost na radu, Francuska.
Europski referentni laboratorij za zdravlje pčela: EURL – Zdravlje pčela
Telefon: +33 (0)4 92 94 37 00
E-pošta: stephanie.franco@anses.fr
– WOAH Suradnički centar za dobru pčelarsku praksu i biosigurnosne mjere u pčelarskom sektoru:
Dr. Giovanni Formato
Institut za eksperimentalnu veterinarsku medicinu regije Lazio i Toskana, Italija.
Telefon: +39 06 79 09 91
E-pošta: giovanni.formato@izslt.it ; segreteriadir@izslt.it
– Znanstveni odbor Apimondije za zdravlje pčela:
Dr. Fani Hatjina
Odjel za pčelarstvo, Institut za stočarstvo, ELGO "DIMITRA", Grčka.
Telefon: +30 69 47 43 12 99
E-pošta: beehealth@apimondia.org ; apimondia@mclink.it
Glavna misija znanstvenih odbora Apimondije za zdravlje pčela je pružanje pomoći svima koji su uključeni u pitanja zdravlja pčela, kako u praktičnom tako i u znanstvenom smislu, te prijenos znanstvenih i tehničkih informacija i znanja pčelarima diljem svijeta. Odbor za zdravlje pčela nastoji pomoći u rješavanju problema vezanih uz zdravlje pčela, bilo izravnim pružanjem rješenja ili povezivanjem s odgovarajućim stručnjacima.
Izvori: