PROLJETNI RAZVOJ PČELINJE ZAJEDNICE U FARRAROVOJ KOŠNICI
Nije dobro prerano poticati pčelinju zajednicu na razvoj. Zbog čega? Matica počinje polagati , jaja, a kada jako zahladi , pčele ne napuštaju leglo , a potrošile su puno hrane hraneći ličinke. Bez obzira koliko meda ima u košnici, ako samo nekoliko dana temperatura padne ispod 5 C, pčele tada više nisu u kontaktu sa hranom i zajednica propada od gladi. Ovdje moram naglasiti da je to naročito jako opasno kod farrarove košnice. Zašto? Odgovor je, pčele nikada ne napuštaju leglo pa makar to bilo i stotinjak zaleženih ćelija. Pčele se povuku prema leglu radi grijanja, a samim time se i izgubi kontakt sa hranom odnosno sa medom i nakon nekoliko dana dolazi do umiranja cijele zajednice , ako niske temperature potraju 5-6 dana. Pojavom prvih cvjetova lijeske, visibabe, drijena i drugih biljaka koje rano cvatu,matica počinje intenzivno polagati jaja i tada se u zajednici događaju značajne promjene u podjeli rada. To je najbolje vidljivo u fararrovoj košnici, jer su niski okviri i vidljiva je svaka i najmanja promjena kako napretka, tako i drugih nepredviđenih situacija. Kada je zima već pri kraju i počinje se nazirati proljeće, u prirodi se pojavi mnoštvo cvjetova biljaka koje daju pelud i nektar na nešto nižim temperaturama, a od tih treba istaknuti prije svega vrbu ivu i sve ostale vrbe. Ako je pčelinja zajednica zdrava i uspješno je prezimila, ona je približno iste veličine kakva je bila kada smo je uzimili. Ako su zalihe meda 7-8 kg i k tome još dobro raspoređenog , mlada i zdrava matica će svakim danom sve više polagati jaja, prosječno 800-1000 i više. Zimske pčele će postupno biti zamijenjene mladim pčelama i zajednice svakim danom biti sve brojnije. To ćemo vidjeti tako da lagano odvojimo gornje nastavke i vidimo da su se pčele počele same polako spuštati u donje nastavke gdje je prazno saće. To je još jedna velika prednost farrarove košnice. Zašto? Jednostavno radi niskog okvira mlada i zdrava matica brzo zanese takove okvire i na taj način zajednica zauzima prazan prostor bez intervencije čovjeka što nije uvijek slučaj u drugim tipovima košnica. Nije na odmet, ako imamo okvira sa poklopljenim medom da ih stavimo u donje prazne nastavke u koliko nam to vrijeme dopusti. Na ovaj način ćemo još više stimulirati maticu na polaganje jaja. Ako nemamo takvih okvira, a nema niti paše, moramo pčele stimulativno prihranjivati pogačama. Ne smijemo si dozvoliti da nam matice prekinu zalijeganje jer je vrijeme intenzivnog razvoja pčelinje zajednice, a naročito u farrarovoj košnici. Moramo biti jako oprezni da nam zajednica ne padne u rojevni nagon jer već je tu i cvatnja voćaka, upravo je to vrijeme kada se jake zajednice moraju proširiti. Od uvijek je poznato da pčele najbolje i najljepše grade saće upravo za vrijeme voćne paše i to moramo iskoristiti.
KADA I KAKO PROŠIRITI FARRAROVU KOŠNICU?
Sada kada u košnici imamo jako puno mladih pčela,a zimskih pčela gotovo da i nema, a unosi peludi i nektara su sve veći i u košnici ima puno legla svih uzrasnih struktura. Dobro znamo da voštane žlijezde najviše izlučuju vosak kod pčela starosti od 5-8 dana. Što nam je tada činiti? Upravo je to vrijeme za dodavanje satnih osnova,jer to je najbolje vrijeme za gradnju saća. U farrarovoj košnici je to napraviti vrlo jednostavno, dodajemo cijeli nastavak između dva nastavka sa leglom s tim da u taj nastavak u sredinu stavljamo jedan okvir poklopljenog legla. Nije važno iz kojeg nastavka već je važnije da leglo bude povezano, bolje reći da ne bude presječeno. Kada to napravimo moramo dobro paziti da ne dođe do prestanka unosa,ako i dođe tog trenutka moramo intervenirati sa pogačom kako ne bi došlo do zastoja u gradnji i naravno do prestanka nešenja matice. Ovakvo proširivanje možemo napraviti samo kod zajednica koje imaju legla u sva tri farrarova nastavka i budimo sigurni da smo na neko vrijeme odložili rojevni nagon, a s time i samo rojenje. Samo sprijčavanje rojenja je puno lakše nego u bilo kojem drugom tipu košnica, jer nije toliko bitno samo dodavanje satnih osnova koliko je bitno na vrijeme zarotirati nastavke i na taj način još stvoriti praznog prostora da matica ima gdje zalijegati, a pčele prenositi med i na taj način dodatno zapošljavamo veliki broj mladih pčela. Iako razvoj bude jako buran, ako se pčelar koji pčelari sa farrarovom košnicom imalo potrudi imat će izuzetno jake zajednice za glavnu pašu koje ni tada neće imati gotovo nikakav nagon za rojenje, uvijek bude izuzetaka ali oni ne čine pravilo. Moram naglasiti da je vrlo bitno i to uvijek imati mlade i zdrave matice bez obzira kojim tipom košnice se pčelari. Ovdje se mora reći da se matica mijenja svake godine jer se matice isforsiraju i iduće proljeće ne kreću kako treba ili jednostavno zaostaju u razvoju.
KAKAV JE ZAPRAVO RAZVOJ U FARRAROVOJ KOŠNICI?
Kao što sam već mnogo puta spomenu, kako nije važan tip košnice kojim pčelarimo, već je najvažnije kakvu zajednicu imamo u toj košnici. Ponovno moram reći što je napisao i izrekao prvi učitelj pčelarstva u svijetu Anton Janša i to prije 250 i više godina kako je idealna visina saća u košnici 13-18 cm. Tvrdim da je to točno, ako pogledamo samo tradicionalne Slovenske košnice Kranjiče, to nam sve govori. Znači da je u farrarovoj košnici, u određenim uvjetima proljetni razvoj jako buran što pčelara obvezuje da sve na vrijeme odradi. Farrarova košnica nije za vikend pčelare, već isključivo za one koji mogu i hoće sve napraviti kada to pčela zahtijeva, jer i najmanje zakašnjenje bude kažnjeno. Ovdje moram jasno reći da je farrarova košnica, košnica mašte svakoga pčelara koji imalo poznaje biologiju i fiziologiju pčela, a isto tako i botaniku medonosnog bilja tamo gdje pčelari.U Farrarovoj košnici koja ima mladu i zdravu maticu,proljetni razvoj bude nešto burniji nego kod nekih drugih nastavljaća.
KAKO PRIJEČI SA TIPA LR NA TIP FARRAR KOŠNICE ?
Više puta sam slušao pčelare kako komentiraju prelazak sa jednog tipa na drugi tip košnice i kako je to jako lagano. Međutim, kada se krene to raditi u praksi ispostavi se da to i nije tako lako kako se u teoriji misli i prikazuje. Mnogi su se razočarali i vratili na prvobitno stanje, jer nisu imali strpljenja ili su radili naopako i na pamet ili po nečijoj teoriji koju niti sam taj teoretičar nikada i nigdje nije isprobao ili još manje pokušao. Nedavno sam slušao negdje kako jedan novopečeni pčelar sa farrarovim košnicama govori kako na malom prostoru drži 50 dvomatičnih super zajednica u svakoj ima 200 tisuća pčela i vrca 200 kg godišnji prosjek po zajednici i još sve to stacionarno(ovako nešto nebi povjerovao nati najveći svijetski lažov Minchhauzen). Ovo da nije neozbiljno bilo bi jako smiješno, a kad nije ni smiješno onda je tužno i žalosno. Vratimo se kako prijeći sa tipa LR na tip Farrar košnice. Nastojat ću to opisati što jasnije i jednostavnije iako sam se sa pčelama nadmudrivao cijele tri sezone u jednom kontejneru, a u drugom sam prešao samo u jednoj sezoni. Najprije sam i sam poslušao razne teorije i na kraju sam ipak morao sam napraviti svoju tehnologiju i naravno, uspio. Prvo kako sam već i rekao bilo je nadmudrivanje i mučenje. Kako sam to radio? Nadmudrivanje i mučenje neću opisivati već samo kako je meni bilo najlakše i najbrže prijeći iz jednog tipa na drugi. U LR košnici, kada je krenula repica , dignuto je sve poklopljeno leglo u drugi i treći nastavak,znači u plodištu je ostalo sve nepoklopljeno leglo i matica. Na plodište sam stavio farrarov nastavak i na njega matičnu rešetku i zatvorio leto na rešetki. Nakon osam dana pregledao sam sve nastavke iznad matične rešetke i porušio sve povučene matičnjake i otvorio leto da trutovi mogu izlijetati. Sve osnove su bile izgrađene prije bagremove paše, tako da sam prije samog početka bagrema dodao novi farrarov nastavak na isto mjesto prethodnog , a izgrađeni sam stavio iznad matične rešetke. Što je ovdje bilo vrlo interesantno, niti jedan ili u postotcima rečeno svega 5% je bilo zaleženih farrarovih okvira svi su bili puni meda, a kasnije i peludi. Moram naglasiti, ako na paši repice ili bilo koje druge proljetne paše dođe do nekoliko kišnih ili hladnih dana tog trenutka moramo reagirati i poticajno prihranjivati i to pogačama, a ako je to manji broj košnica može i sirupom barem 1l u omjeru 0,6 l vode 1kg šečera svako večer kako ne bi došlo do zastoja u gradnji saća. Kada je završila bagremova paša jedan LR nastavak sam maknuo i saće pretopio, a pčele preselio na kestenovu pašu. Tada sam farrarov nastavak koji je bio ispod matične rešetke spustio na podnicu, na njega stavio drugi farrarov nastavak sa satnom osnovom, a plodište koje je u bilo u LR nastavku stavio iznad matične rešetke. U tom farrarovom nastavku koji je sada na podnici bilo je nešto legla, tako da sam iz plodišnog nastavka LR-a stresao sve pčele ispod matične rešetke zajedno sa maticom. Kada je to sve obavljeno okrenuo sam matičnu rešetku kako matice ne bi prešla nazad u LR nastavak po vanjskoj stjenci jer mi se je i to događalo. Nakon nekoliko dana ovaj Farrarov nastavak bio je potpuno izgrađen i zanešen i to toliko pravilno bez i jedne trutovske ćelije. Nakon kestenove paše preselio sam na livadu i naravno došla je i jesen, tada sam imao pčele u tri Farrarova nastavka i jednom LR-u kojega sam maknuo i pčele uzimio u tri farrarova nastavka. Ovo je bilo jako puno posla, ali pitam se kada u pčelarstvu nema posla jer tko se i malo ozbiljno bavi pčelarstvom uvijek ima posla i dan od 24 sata bude kratak. Nadam se da sam pomogao svakom tko se jednog dana odluči napraviti ovo što sam ja napravio da to bude što jednostavnije i bezbolnije. Moram reći i ovo da se prinosi meda nisu smanjili. U slučaju bilo kakvih nejasnoća biti ću na raspolaganju da sve i svakom pojasnim u najsitnije detalje, a ako netko želi polemizirati ili filozofirati neka se ne javlja. Ova košnica je gotovo idealna za južne krajeve naše domovine, jer tamo su paše nešto oskudnije nego na kontinentu. Pošto su okviri u farrarovoj košnici niži za jednu trčinu, samim time leglo bude kompaktnije , a i okviri sa medom budu brže i kompaktnije napunjeni , a samim time i poklopljeni.
KAKO PČELARIM FARRAROVOM KOŠNICOM
Zašto sam se uopće odlučio za farrarovu košnicu? Odgovor je vrlo jednostavan, čovjek iz dana u dan nije sve mlađi već je sve stariji i samo dizanje teških nastavaka počinje biti problem. Ali, pošto sam ja i istraživač najviše me je zainteresirala upravo ova košnica i njezine velike prednosti, a isto i neke mane koje ima kao i svaka druga košnica. Ova košnica mi se je pokazala izvrsna jer sam i uzgajivač matica tako da u bilo čemu uvijek koristim istu veličinu okvira, da li kao proizvodnu zajednicu ili kao oplodnjak za oplodnju matica. Koje su zapravo prednosti farrarove košnice: radi se sa cijelim nastavcima, a ne pojedinačno sa svakim okvirom, od prosječne paše zajednice naprave dobru, brže se puni saće medom i jako ga brzo pčele ventiliraju i dobro poklapaju. Ako paša bude tiha i duga sa malim dnevnim unosima, tu veliku prednost ima farrarova košnica, upravo radi visine okvira, pčele ne razbacuju nektar posvuda ne rade male flekice po saću, već ga ravnomjerno pune. Što se pak tiče oplodnjaka mi koristimo osam okvirni nastavak koji je pregrađen po polovici i stalno imamo jaku zajednicu koja dobro hrani mladu maticu prije same oplodnje, a po završetku uzgoja imamo izuzetno jake pomoćne zajednice koje vrlo lako prezimljavaju sa mladim maticama i u proljeće od istih se dobije od četiri do šest oplodnjaka. Ove matice koristim za izmjenu matica u proizvodnim zajednicama prije glavne paše. Koje su mane farrarove košnice ? Mnogi će reći previše nastavaka, puna premetanja, zapravo nema te košnice za koju će se svi pčelari složiti da je idealna, zašto? Jednostavno, jer u prirodi idealno ne postoji, ili bolje reći ne postoje idealni pčelari. Što me je zapravo vodilo da se opredijelim za ovu vrstu košnice ? Čitajući knjigu prvog učitelja pčelarstva u svijetu Antona Janše koji je napisao prije 250 godina da je najbolja visina saća za zimovanje od 13 do 18 cm i upravo je to bilo to što me je zainteresiralo da to i proučim. Pošto sam tada pčelario sa AŽ standard košnicom koja je za mene premala i ograničenog prostora, jednom riječju muka za pčele i pčelara, prelazim na LR što je košnica mašte, ali ni tu nisam stao jer mi je preteška i odlučim se za farrarovu košnicu za koju smatram da će ispuniti moja očekivanja. Već nekoliko godina isprobavam i radim usporedbe sa 8 okvirnom farrarovom i na jesen ću imati rezultate jer tu je tehnologija nešto drugačija nego kod 10 okvirne. Ali već sada ću spomenuti kako pripremam zajednicu za glavnu pašu i kako mijenjam maticu u 8 okvirnoj farrarovoj košnici.
NA KOJI NAČIN PRIPREMAM ZAJEDNICU ZA ZIMOVANJE U FARRAROVOJ KOŠNICI?
Poznato je da je tijekom pašne sezone, a naročito na paši bagrema ova košnica na dva nastavka ima plodište, iznad plodišta se nalazi matična rešetka, i dalje zavisi od jačine zajednice bude 4 do 6 nastavaka medišta. Kada završi glavna paša, ja zajednicu ostavljam na 2 nastavka plodišta i 3 medišta ukupno pet nastavaka, ako se stigne na pašu amorfe tada dižem jedan plodišni nastavak,a na njegovo mjesto stavljam nastavak sa satnom osnovom. Zašto? Odgovor je jer još uvijek postoji opasnost od rojenja,ali na paši amorfe pčele izuzetno dobro i pravilno grade saće gotovo bez ijedne trutovske ćelije i k tome ako je u zajednici mlada matica. Istu stvar radim i ako idem na pašu kestena tada je gradnja još pravilnija, a na unosima se ništa ne gubi, već nam je saće u plodištu uvijek mlado, čisto ,a to je više od pola zdravlja zajednice. Kada završi paša kestena, preseljavam na livadnu pašu, gdje više ne diram plodište već skidam jedan medišni nastavak i pristupam prvom tretmanu protiv varooe i to isključivo kontaktnim sredstvom . Sada je košnica na 4-5 nastavaka i još uvijek je matična rešetka iznad drugog nastavka. Zašto držim matičnu rešetku i dalje? Odgovor je ovakav, matica zanese cijele okvire od letvice do letvice bez mednih vijenaca i to u oba plodišna nastavka. Ako bude jedan bezpašni period u srpnju, ja u tom vremenu interveniram sa 2kg pogače ili spustim na podnicu pun nastavak meda , zašto? Radi toga da ne bude prekida legla ili smanjenja zalijeganja jer u tom periodu matice počinju zalijegati zimske pčele, a sa pogačom sigurno dobivam 3-4 okvira legla i to dugoživućih pčela. Početkom rujna, radim kompletan pregled zajednice i tada ih odmah ostavljam kako će zimovat i radim drugi tretman kontaktnim sredstvom protiv varooe. Pošto nikada ne prihranjujem pčele šećerom za zimske zalihe već im ostavljam isključivo pun nastavak meda, a po potrebi i dva ako to zahtjeva jačina zajednice. Znači miće se matična rešetka i zajednica se svodi na tri ili četiri farrarova nastavka i tako zajednica ostaje do proljeća, ali moram reći da sredinom studenog napravim zimsko tretirenje protiv varooe.
ŠTO I KAKO RADIM U PROLJEĆE SA FARRAROVOM KOŠNICOM?
Sve zavisi od vremena, ali sigurno je jedno da početkom ili najkasnije polovinom veljače dodajem pogaču, koju radim sam i to sa pekarskim kvascem i šećerom u prahu u omjeru 1kg pekarskog kvasca i 10 kg šećera sa dodatkom 1% limunske ili neke druge kiseline (da se pogača ne stvrdnjava). Ovdje moram naglasiti da kvasac ne prokuhavam, već ga koristim isključivo svježeg i ne smije se dodavati nikakva tekućina niti med, jer bi pogača curila, sve se to napravi u pekarskoj ili nekoj drugoj miješalici. Pogaču zapravo dodajem onog trenutka kada pčele počinju sa unosom prve peludi sa lijeske ili ive ( a to bude negdje u ožujku ne prije). Dalje nam sve diktiraju vremenske prilike, ako vrijeme bude pogodno, tada u trećoj dekadi ožujka ili početkom travnja napravim zamjenu mjesta nastavaka ( rotaciju). Znači onaj nastavak koji je bio treći sada bude prvi, drugi ostaje na istom mjestu, a prvi dolazi kao treći. Ovako zajednica ostaje dok ne krenu neki ozbiljni unosi ili dok ne potroše pogaču. Kada krene paša vrbe, voća, a kasnije i uljane repice moramo biti spremni na dodavanje nastavka sa satnom osnovom,tu je opet zajednica do zajednice. Nastavak sa osnovom dodajem uvijek između drugog i trećeg nastavka, a nakon nekoliko dana napravim kontrolu kako koja zajednica gradi. Ako je ostala veća količina zimskih zaliha meda, tada ga stavljam u jedan nastavak, a to bude četvrti i tada stavljam matičnu rešetku na treći kako ne bi matica prešla na taj med i tu se zadržavala na nekoliko praznih ćelija jer noći još znaju biti hladne i onda matica ode u najtopliju zonu i teško se spušta u drugi i treći nastavak gdje ima prostora za polaganje jaja.
KAKO PRIPREMAM FARRAROVU KOŠNICU ZA GLAVNU PAŠU?
Poznato je da se približno zna kada će krenuti glavna paša, a to je u mojem kraju bagrem, oduvijek se to računa kada procvate kajsija za 42 dana kreće bagrem.(u zadnje vrijeme to više nije pravilo). Kako bi pčele iskoristile glavnu pašu za to ih treba pripremiti, da ne uđu u rojevno stanje. Kada treba pripremiti zajednicu? Zajednicu treba pripremiti najkasnije 15-18 dana prije početka cvatnje bagrema. Kako ja pripremam farrarovu košnicu ? To radim na sljedeći način! Na podnicu stavljam nastavak, bočni okviri moraju biti izgrađeni, puni sa medom i peludi, u sredinu idu tri okvira sa nepoklopljenim leglom i maticom, a sve ostalo satna osnova isto tako napravimo i sa drugim nastavkom i stavljam matičnu rešetku. Sve ostalo poklopljeno leglo rasporedim u medišne nastavke i to po stupu, znači okviri sa leglom dolaze jedni iznad drugih, a pored legla stavljam osnovu. Sav med koji bude u košnici stavljam na vrh, a to bude šesti ili sedmi nastavak, kad krene glavna paša jednostavno se ti medni nastavci skinu i izvrcaju. Kada smo sve ovo napravili nakon osam dana moramo pregledati sve nastavke iznad matične rešetke da pčele nisu izvukle matičnjake, ako su ih povukle to treba porušiti kako kasnije ne bi imali problema, može se dogoditi da se takva zajednica izroji.
KAKO PRIPREMAM 8 OKVIRNU FARRAROVU KOŠNICU ZA GLAVNU PAŠU?
Kao što sam rekao na samom početku, već dvije godine pokušavam istražiti kako najbolje pripremiti zajednicu u 8 okvirnoj farrarovoj košnici. Došao sam do interesantnih rezultata, ali sa puno rada i upornosti. Za svaku proizvodnu zajednicu imam po dva nukleusa koji prezime na tri nastavka, a osnovna zajednica prezimljava na četiri. U proljeće se radi sve isto kao i sa 10 okvirnom košnicom. Kada dođe vrijeme za pripremu za glavnu pašu tada se to radi ovako. Plodište se priprema kao i kod deset okvirne košnice, matična rešetka dolazi na drugi nastavak, iznad rešetke redom dolaze četiri okvira legla, pored legla osnova i izgrađeno saće i i tako do petog nastavka, zatim se u nukleusima pronađe matica, koja ostaje sa nepoklopljenim leglom na starom mjestu. Sve poklopljeno leglo iz dva nukleusa ,a to bude oko tri nastavka sa po četiri do pet okvira legla spajamo sa proizvodnom zajednicom. Spajamo ju na način da na proizvodnu zajednicu i to na peti nastavak stavljam uokvirenu matičnu rešetku koja ima leto, zapravo ta rešetka i ne služi ničemu osim što ima leto i pčele se spoje, a može biti i samo okviri za matičnu rešetku sa letom bez rešetke(naglašavam ja ne bušim rupe na nastavcima jer mi se to jednostavno ne sviđa). Ovakva zajednica na kraju bagremove paše bude na 8 do 9 nastavaka( ako budu ispunjeni svi uvjeti medenja kao i vremenski uvjeti ) . Na oglednom pčelinjaku od deset zajednica godišnji prosjek je bio 95 kg izvrcanog meda i to samo na dvije paše bagrem i kesten,a to je bilo u sezoni 2018. godine ( Nije bilo rojenja).
KAKO I KADA MIJENJAM MATICE U FARRAROVOJ KOŠNICI
Garancija dobrih i visokih prinosa je svakako mlada i kvalitetna matica, zato svaki imalo ozbiljan pčelar mijenja najkasnije dvogodišnju maticu mladom maticom. Ja to radim gotovo svake godine na 80% pčelinjih zajednica. Ja to radim na način da na peti nastavak proizvodne zajednice stavim mrežu(može onu za komarce) na mrežu uokvirenu matičnu rešetku sa letom i onda nukleus na jednom nastavku farrar. To radim kada krene kestenova paša. Nakon pet dana mičem mrežu,tako da obje zajednice jedno vrijeme komuniciraju. Nakon deset dana taj nukleus spuštam na podnicu na taj nastavak sa mladom maticom stavljam nastavak sa praznim svijetlim izgrađenim saćem i matičnu rešetku, a plodište sa starom maticom dižem na mjesto nukleusa i za nekoliko dana pronalazim maticu koju uklanjam ili ako je po procjeni dobra stavljam u mali oplodnjak do kasnije zamjene. Možda sve ovo izgleda malo previše posla, ali kada se to radi u praksi to je izuzetno brzo i jednostavno. Ima tu puno prednosti, moja niti jedna matica nije u kavezu za dodavanje, na ovaj način nema gubitaka matica, a za nešto gdje nema gubitaka treba se i potruditi. Ako čovjek ništa ne uloži ne može ništa niti očekivati, prema tome u ovim slučajevima kako ja radim uložen je rad, a svi rezultati koji dolaze su mi nagrada.